Znanstveni radovi

• Ispis
• E-mail

Korisnička ocjena: 5 / 5

Detalji

Kategorija: Znanstveni radovi

Napisao/la Miro-sinj

Hitovi: 4738

u europsku uniju ne bi moglo ući Dvije trećine hrane koja se uvozi u hrvatsku

Igramo se zdravljem: jedemo meso i voće koje nitko neće

Oko 70 posto prehrambenih artikala koji se uvezu u Hrvatsku ne bi mogli ući u Europsku uniju. Kaže nam to Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, i objašnjava da naši trgovci u svijetu kupuju, što je normalna trgovačka logika, najjeftiniju hranu, a to nikako nije kvalitetna hrana.

- Meso s rokom trajanja blizu isteka, koje je najjeftinije i u pravilu nekvalitetno, kupuje se svuda u svijetu. Primjerice, govedina u Brazilu i Argentini, svinjetina u Čileu. Papiri se prekucavaju u međunarodnim vodama, a takvo se meso uvozi kod nas uz prešutni blagoslov institucija. Standard nam je jako loš i na taj se način omogućava svima da sebi priušte meso.

Papiri za meso prekucavaju se u međunarodnim vodama

Ljudi su dekintirani i ne mogu gledati na kvalitetu, pa kupuju najjeftinije. Računaju, meso je meso, važno je da je crveno. A nije tako. Ne bismo se trebali igrati zdravljem. I rakija i voda su bezbojni. Mi bismo morali znati što dobiva građanin koji kupi kilogram mljevenog mesa za 14 kuna. Dugoročno, možda će ukupno društvo potrošiti mnogo više sredstava na saniranje štete od konzumacije takve hrane nego što je bilo koristi – ističe Grivičić.

Na naše pitanje kakva je kvaliteta ostale hrane u Hrvatskoj, predsjednik Komore ponavlja da 70 posto prehrambenih artikala koje se kod nas uvoze ne bi ušle u EU i da su stvari složene na štetu domaćih proizvođača, a u korist trgovaca. Nije vrag da je domaća proizvodnja savršena i bez greške, pitamo ga, a Grivičić tvrdi da su domaće meso i mlijeko značajno bolje kvalitete od uvoznoga, a da je i sve ostalo sigurno kvalitetnije od onog što uvozimo te dodaje da je značajna stvar što u domaćoj proizvodnji nemamo GMO-a. 

   

A cijelu tu tvrdnju začinio je još mračnijim tonovima: - Smatra se da se u siromašnim zemljama proizvodi zdrava hrana koja iz tih zemalja ide u bogate zemlje, a višak bogatih zemalja, nekvalitetna hrana, prodaje se tim siromašnim zemljama. To je trend u cijelom svijetu, a, nažalost, Hrvatska je siromašna zemlja u usporedbi s razvijenim zemljama Europske unije. Premda ima poljoprivredne površine na kojima bi se moglo proizvoditi hrane za dvostruko brojnije stanovništvo od sadašnjih 4,4 milijuna ljudi, Hrvatska je samo lani potrošila na uvoz hrane i pića 1,38 milijardi eura, a istvremeno je uspijela izvesti 845 milijuna eura.

Ukupni hrvatski uvoz iznosio je 15 milijardi eura, što znači da je svaki 11 euro od te svote potrošen na uvoz prehrambenih artikala i pića. Prema nekim podacima, svakog sata u zemlju ulazi 29 šlepera hrane, a Grivičić nam kaže da je ta brojka vjerojatno točna. Stipan Bilić, direktor Kondina, strukovne udruge konditora i dugogodišnji direktor Sektora poljoprivredne i prehrambene industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kaže da dugo i uzaludno ponavlja da nemamo razrađen sustav zaštite domaće poljoprivrede i proizvodnje hrane, imamo EU propise ali ih ne primjenjujemo.

‘Domaća verdura’ iz Verone

- Dvije trećine uvozne hrane načelno bi se moglo zaustaviti na granici kada bi se dosljedno primjenjivali propisi. Kod nas bi trebalo zabraniti uvoz robe s jednom trećinom dosegnutog roka trajanja – smatra Bilić. - Prvi dio problema su nelogični i apsurdni propisi. Na primjer, domaći poljoprivrednik ne može sijati sjene koje kod nas nije certificirano. To uopće ne mora biti loše sjeme, to može biti dobro sjeme koje normalno siju u EU-u i imaju velike prinose. Kod nas ga ne možete sijati ako nema naš certifikat, ali se u Hrvatsku može uvoziti gotov proizvod od tog sjemena.

Dalje, naši proizvođači voća i povrća dobiju samo 10 posto od krajnje cijene koju plati potrošač. Uvjeti su im takvi da nikako ne mogu proizvesti onoliko jeftino voće i povrće kakvo naši uvoznici kupuju na veletržnici u Veroni. A oni kupuju onda kada se cijene obore na jednu petinu početne, iza 10 sati ujutro, kada je kvalitetna roba već prodana. U Hrvatskoj se prodajom takvog voća ostvaruju golemi profiti koje je u poljoprivredi nemoguće ostvariti - ističe Bilić. Objašnjava kako ovom mozaiku treba dodati i uvozne industrijske prerađevine. Veli, europske tvrtke imaju filijale u novim članicama Unije - Rumunjskoj, Bugarskoj, Turskoj... a prerađevine iz tih filijala nemaju propisanu razinu kvalitete koju moraju zadovoljiti domaći proizvođači kada svoje proizvode stavljaju na naše tržište.

“Dalmatinski potrošač” je prije nekoliko godina uspio osigurati 11.000 kuna za analizu nekoliko prehrambenih artikala među ostalim i tri jogurta različitih proizvođača. - Dobili smo nalaz da su proizvodi zdravstveno ispravni. Zanimljivo je bilo i to što su sva tri jogurta imala isti kiselinski sastav. A to je jednostavno nelogično, normalno je da kiselost varira. Da uzmete uz

orke od jednog proizvođača u triput u istom danu, kiselost bi varirala – kaže nam Ante Tičić, predsjednik Udruge “Dalmatinski potrošač”.

Naranča bez kapi soka

- Kvaliteta hrane u Hrvatskoj je, najblaže rečeno, sumnjiva. Mi ne znamo što jedemo. Evo dva primjera: sada u Hrvatskoj nema licenciranog laboratorija za analizu maslinova ulja otkada se zatvorio SMS-ov. S druge strane, svi mi vidimo da se voće i povrće prodaje uz cestu, vidimo da su uz ceste polja na kojima se uzgajaju voće i povrće. Izgradnjom zaštitnih zidova polja bi se zaštitila od ugljičnog monoksida i dima.

Svi to vidimo i znamo pa ništa. Što se uvoza tiče, nije dovoljno samo jednom, prilikom prvog uvoza, kontrolirati na granici neki prehrambeni artikl. Nije važno samo je li hrana zdravstveno ispravna jer što vrijedi naranča u kojoj nema kapi soka kakve se prodaju kod nas – pita se Ante Tičić. Kaže da oni znaju što bi trebalo raditi ali lupaju glavom o zid jer novca nemaju.

Izvor

Sanja Stapic

www-slobodnadalmacija.hr

-------------------------------------------------------------------------------------------

moje misljenje

koliko sam samo puta u kauflandu kupija narance tako ljepe tako im se KORA SJAJI (premazana glicerinom da nadoknadi izgubljenu vlagu) a iznutra potpuno suha ni kapi soka

hrana,voce,naranca,inspekcija,trgovci,trgovacki lanci

• Prethodno
• Sljedeće