Znanstveni radovi

• Ispis
• E-mail

Detalji

Kategorija: Znanstveni radovi

Napisao/la Miro-sinj

Hitovi: 4623

Promjene magnetskog polja mogu se povezati s brojem srčanih i moždanih udara
Neobična solarna očitanja koja se odnose na Sunčeve pjege i oslabljenu magnetsku aktivnost blizu polova, mogu biti indikatori da će Sunce biti slabije aktivno u nadolazećim godinama
Američki astronomi ovih su dana objavili nove spoznaje koje se odnose na Sunčev 11-godišnji ciklus. Najnovije otkriće vezano je uz Sunčeve pjege, točnije prolazne pojave u fotosferi Sunca. Pjege uzrokuje snažna magnetska aktivnost koja sputava prenošenje magnetskog polja s vrtložnim strujama i tako se stvaraju područja s nižom temperaturom.

Temperatura na Sunčevim pjegama manja je nego u okolnim područjima zbog čega nastaje privid da su tamnije od ostatka površine te zvijezde. Temperatura Sunčevih pjega je od tri i pol do četiri tisuće kelvina, što je za oko dvije tisuće kelvina niže od okoline. Iako izgledaju male na površini Sunca, mogu biti široke i 48 tisuća kilometara. Sunčeve pjege su astronomima zanimljive jer su pokazatelj Sunčeve aktivnosti koja jača i smanjuje se u ciklusima od 11 godina.
Neobična solarna očitanja koja se odnose na Sunčeve pjege i oslabljenu magnetsku aktivnost blizu polova, mogu biti indikatori da će Sunce biti slabije aktivno u nadolazećim godinama. Rezultati triju studija pokazuju da, iako su one sada u maksimumu ciklusa, sljedećih bi godina ta aktivnost mogla biti smanjena.
»Tri različita viđenja Sunca pokazuju isto i značajan su indikator da ciklus Sunčevih pjega ide prema razdoblju hibernacije«, rekao je na ovotjednoj izvanrednoj konferenciji za medije Frank Hill, direktor američkog Nacionalnog solarnog opservatorija.
Sunce je trenutačno na sredini razdoblja nazvanog Ciklus 24 te juri prema razdoblju maksimalne aktivnosti. No to otkriće pokazuje da bi u Ciklusu 25 mogla biti faza hibernacije. Znanstvenici se sada pitaju je li pred nama razdoblje poput onog između 1645. i 1715. kad uopće nije bilo Sunčevih pjega. Sunčev maksimum može trajati nekoliko godina, ali postoje i dulja periodička razdoblja njegove aktivnosti. No u drugoj polovici 17. stoljeća broj Sunčevih pjega bio je izuzetno mali, a dogodio se istodobno s razdobljem hladnih godina, nazvanim malo ledeno doba. Nije međutim poznato jesu li klimatske promjene bile uzrokovane tom ekstremno niskom Sunčevom aktivnošću.
Dinamičke pojave u atmosferi Sunca poput bljeskova, erupcija i udarnih valova, posljedica su magnetske aktivnosti, a najdulja pojava vezana uz magnetsku aktivnost su upravo Sunčeve pjege.
»Pokretač Sunčeve energije su njegova rotacija i magnetsko polje. S obzirom na to da je Sunce plinovito tijelo, njegovo se magnetsko polje deformira. Ni njegova brzina nije jednaka zbog te rotacije, i to ga čini vrlo kompliciranim. Promjene koje opažamo na njemu i nazivamo Sunčeva aktivnost odvijaju se periodično u ciklusima od 11 godina. Vremensko razdoblje najveće aktivnosti naziva se Sunčev maksimum«, kaže voditelj Zvjezdarnice Zagreb dr. sc. Dragan Roša kojeg smo zamolili da nam prokomentira nova opažanja vezana uz Sunce.
»Iako su za nas najuočljivije Sunčeve pjege, eruptivni procesi na Suncu svakako su najznačajnija pojava. Te je eruptivne procese međutim teško predvidjeti, kao i to hoće li možda pogoditi Zemlju ili će proći kraj nje. U svakom slučaju, kad se procijeni da je Sunčeva aktivnost maksimalna i da bi moglo doći do erupcija, suvremena tehnologija, posebno ona kojom raspolažemo u svemiru, omogućava nam da se zaštitimo«, kaže dr. Roša.
Ipak, svaka promjena koja se dogodi na Suncu s vremenom će utjecati na nas. Da nema Zemljina zaštitnog magnetskog polja i atmosfere, te bi nas erupcije čestica potpuno spržile.
Precizno predviđanje Sunčevih ciklusa godinama unaprijed pomaže da se pripremimo za aktivne nalete Sunčevih oluja, koji mogu usporiti orbite satelita, narušiti komunikacije i srušiti energetske sustave.
»Sunčevi se ciklusi prate više unazad 400 godina od pojave prvih teleskopa. Bilo je razdoblja kad su bili maksimalni te slabi. Iako se posljednjih 200 godina ta razdoblja izmjenjuju svakih 11 godina, statistički predviđanje maksimalnih vrijednosti zna biti nepredvidljivo. Sunčeva se aktivnost izražava kroz nalete solarnog zračenja, magnetskih oluja ili vatrenih bljeskova koji po intenzitetu mogu biti od vrlo slabih do vrlo jakih. No ipak nemamo dovoljno dobar teoretski model da pogodimo što će se točno dogoditi, odnosno kako će maksimum doista izgledati. Predviđeni maksimum Sunčeve aktivnosti je za dvije godine, ali sada se smatra da maksimum ipak neće biti tako jak kako se prvobitno mislilo«, kaže Roša.
Dodaje da najveća opasnost od Sunčevih oluja prijeti svemirskim letjelicama i zrakoplovima koji lete visoko, ali kad se zna da će Sunčeva aktivnost biti veća, tada se zrakoplovi spuštaju na niže visine, dok se sateliti i letjelice u svemiru stavljaju prema potrebi u stanje mirovanja.
»Zdravstveno su od pojačane Sunčeve aktivnosti najugroženiji astronauti u misijama te posade i putnici u zrakoplovima koji lete na velikim visinama jer je povećana doza zračenja. Najveći je broj tih čestica u polarnim područjima, a upravo su ona najsplativija za prekooceanske letove. Primjerice, za vrijeme pojačane Sunčeve aktivnosti 2003. neki su letovi preko polarnih područja posve obustavljeni zbog zaštite. Erupcije Sunca mogu imati utjecaj i na Zemljino magnetsko polje. Kad se ono poremeti, dolazi do geomagnetskih oluja. Takvo promjenjivo magnetsko polje može oštetiti dalekovode pa su tako '80-ih godina u Kanadi izbačena električna postrojenja«, objašnjava Roša.
Koliki je utjecaj na klimu zbog pojačane Sunčeve aktivnosti teže je reći. »Iako taj utjecaj nama ne izgleda toliko dramatičan, može se usporediti s utjecajem globalnog zatopljenja. Uvriježeno je mišljenje da učinak staklenika dominira u utjecaju na klimu na Zemlji, ali prema znanstvenim modelima i Sunce može imati učinak kroz dulje razdoblje. Iako se smatralo da izravnog utjecaja Sunčeve aktivnosti na ljude vjerojatno nema, upravo sam se vratio s jedne međunarodne znanstvene konferencije na kojoj se, među ostalim, govorilo i o tome kako Sunčeva aktivnost i geomagnetska aktivnost utječu na razvoj nekih bolesti. Tako se moglo čuti da se promjene Zemljinog magnetskog polja mogu povezati s brojem srčanih i moždanih udara. Poznato je i da se lijek protiv zgrušavanja krvi slabije luči tijekom poremećenog magnetskog polja, a utjecaja ima i na koncentraciju ljudi, tlak te na psihičke bolesnike. Recimo još samo da se mnoge životinje orijentiraju geomagnetski, a ako dođe do geomatske oluje i poremeti se geomagnetsko polje, one više ne znaju svoj smjer kretanja. To je uočeno na primjeru golubova pismonoša noću«, zaključuje Roša.

Autor

NATAŠA GAJSKI KOVAČIĆ

Preuzeto sa

www.vjesnik.hr povezanost, sunčeve, energije, na, zdravlje, utjecaj, sunca, na, ljude

• Prethodno
• Sljedeće