Izgubljene civilizacije

• Ispis
• E-mail

Korisnička ocjena: 5 / 5

Detalji

Kategorija: Izgubljene civilizacije

Hitovi: 14778

Još od pradavnih vremena ljudi istražuju svijet. Najranije civilizacije razvile su se prije nekoliko tisuća godina na Bliskom istoku. Trgovci su počeli trgovati s dalekim gradovima kako bi nabavili robu koje nije bilo u njihovom zavičaju. Zlato, začini i razni predmeti su se kupovali, prodavali i preprodavali.

Do dalekih zemalja najjednostavnije se putovalo morem i rijekama. U to doba trgovci nisu imali geografske karte prema kojima bi se mogli snalaziti u prostoru, i stoga su bili primorani da sami pronalaze najbolje puteve do željenog cilja. Tokom vremena su naučili koji im vjetrovi i morske struje mogu pomoći i olakšati putovanje te u koje doba godine je najbolje krenuti na put. Stari Egipćani živjeli su uzduž obala rijeke Nila. Imali su obilje hrane i drugih dobara, tako da trgovci nisu morali putovati daleko. No, kasnije su trgovci željeli pronaći nova tržišta i to ih je nagnalo da smjelo krenu u istraživanje područja daleko udaljenih od njihove domovine. Počeli su ploviti Sredozemnim i Crvenim morem.
Hatšepsut (1490 - 1468 p.n.e.)
Egipatska kraljica Hatšepsut je 1490. godine p.n.e. zapovjedila svojoj floti da otplovi Crvenim morem u potragu za novim zemljama. Flota je stigla do mjesta zvanog Punt (u današnjoj Somaliji) i vratila se s tovarom bjelokosti, ebanovine, začina i stablova mire, darom naroda Punta. Druge ekspedicije sitraživale su unutrašnjost sjeverne Afrike.
Fenički mornari su počeli istraživati Sredozemno more oko 1400. godine p.n.e. Feničani su živjeli u gradovima na obali današnjeg Libanona, na istočnom kraju Sredozemlja. Bili su vješti mornari i osnovali su uspješne trgovačke kolonije diljem sredozemnog područja. Njihovi trgovci su trgovali žitom, maslinovim uljem, staklenim predmetima, grimiznim platnom, cedrovinom i drugim dobrima diljem Sredozemlja.
Školjka Murex
Jedna od najdragocjenjenih roba kojima su trgovali bilo je grimizno platno. Boja za to platno dobivala se od školjaka murex. Oko 6000 školjaka trebalo je smrviti kako bi se dobilo 450 grama boje. Jedna fenička flota je čak oplovila Afriku po nalogu egipatskog faraona. Komadant flote, po imenu Hanon, 500. godine p.n.e. isplovio je iz Kartage (fenička kolonija u sjevernoj Africi) i stigao čak do današnjeg Senegala. Preplovio je na svom putovanju više od 4000 kilometara.
Mogući put Piteja
Grci su takodje osnivali kolonije diljem Sredozemlja. Feničani su im bili veliki suparnici, jer su bili vrlo vješti u trgovini i putovanju morem. Grčki trgovci željeli su za sebe dio njihova tržišta. Istraživač imenom Piteja je 330. godine p.n.e. otplovio je do Britanije, vjerovatno da se pokuša uključiti u vrlo isplativu trgovinu kositrom.
Na put je krenuo iz Marseilla u južnoj Francuskoj, koji je tada bio grčka kolonija. Plovio je oko Španjolske i potom na sjever prema Britanskom otočju. Za britansko stanovništvo je zabilježio da je bilo prijateljski raspoloženo. Piteja je nastavio svoje putovanje prema sjeveru do zemlje Thule. Thule je vjerovatno bila Norveška ili Island. Piteja je zapisao kako u Thuli sunce nikada ne zalazi. (U tim zemljama ljeti noću ne pada mrak.)

Od trenutka kada su naši preci počeli kročiti Zemljom, počeli su i istraživati svijet u kojem su živjeli. Prije nekoliko desetina hiljada godina, činili su to loveći i skupljajući hranu. Na taj način su se rijetko predaleko udaljavali od mjesta gdje su rođeni.
Ferdinand Magellan (1480 - 1521)
Kada su na Bliskom Istoku začete prve civilizacije, ljudi su počeli živjeti u naseljima i gradovima. Zemljoradnici su uzgajali poljoprivredne usjeve, a trgovci su kupovali i prodavali robu koje nije bilo u njihovom zavičaju. Ti prvi trgovci su bili i prvi istrazivači. Feničani su iz Sredozemnog mora ispovljavali u vode sjevernog Atlantika, dok su Egipćani smjelo plovili prema jugu i Indijskom okeanu, tragajući i nastojeći osnovati stalne trgovačke ispostave ili i kolonije. 
Trgovina je bila pokretačka sila i zaslužna za mnoga otkrića. Vasko Da Gama je oplovio Afriku i uplovio u Indijski okean u potrazi za novim trgovačkim putem do Kine. Kolumbo je preplovio Atlantski okean. Istraživači poput Hadsona i Beringa hrabro su se suprostavili Sjevernom ledenom moru pokušavajući pronaći put oko najsjevernijih obala Amerike i Sibira. Zahvaljujući trgovini, Magellan je otisao na put oko svijeta, a evropski mornari su otplovili u Tihi okean do začinima bogatih ostrva jugoistočne Azije.
Istraživači su kretali u potragu žudeći za slavom i bogastvom, ali i zbog političkih razloga, kako bi osvojili nove zemlje za svoga kralja i svoju zemlju. Mnogi evropski istraživači su putovali zbog svojih vjerskih uvjerenja, pokušavajući preobratiti druge narode na svoju vjeru. To je koštalo života miliona ljudi. Ali, u 18. stoljeću znanstvenička želja nagnala je Cooka da plovi Tihim okeanom, a Batesa da istraži amazonsku prašumu.
jedrenjak
Danas na Zemlji postoji tek nekolicina mjesta koja nisu u potpunosti istražena. Život u dubinama mora i okeana naše planete je i dalje skoro nepoznat, ali je čovjekova pozornost usmjerena prema nebu i svemiru. Svemirske sonde bez ljudske posade istražuju planete našeg Sunčevog sistema i udaljenije krajeve našeg zviježđa, tragajući za životom na drugim planetima.
Od prvih brodova na jedra koji su se otisnuli u nepoznato s obala Fenicije (današnji Tunis) i Egipta prije više od 3.500 godina istraživanje je znantno napredovalo. U ovom odjelu zanimljivih štiva možete pročitati i pratiti taj razvoj napretka istraživanja naše planete.

Izvor:

Za Vas odabrao: Miro-sinj

• Prethodno
• Sljedeće