Nova saznanja
Fizičari otkrili sekundarni sloj informacija u našoj DNK-molekuli I-dio
13 Lip 2016
- Detalji
- Kategorija: Nova saznanja
- Napisao/la Danijel Folnegović
- Hitovi: 10835
DNA je fascinantna i upravo stojimo na pragu otkriča o tome tko smo, što smo, od kud smo stigli i za što smo sve sposobni(gledajući biološki).
Naše mogućnosti će se tek početi otkrivati još večim ulaganjem u kvantnu fiziku i ostale znanstvene discipline za koje nam se tek sad pojavljuje alat za znanstveno proučavanje. Do sada smo samo otkrili da postoje stvari kao placebo efekt sa lijekovima, liječenje na daljinu, mogućnost telepatije, fizičke učinke ljudske namjere(znaći da mislima kreiramo događaje i na neki način predviđamo budućnost). Tu ne spominjem vezu između uma i tijela o kojoj su pisali mnogi znanstveni časopisi desetlječima bez točnog znanja o povezanosti jednog i drugog. Odnosno znalo se da su povezani, ali ne i način kako to stvarno funkcionira i zašto?
Kako to povezati sa DNA?
Pa, postoji mnogo kodova u spirali DNA koje znanstvenici tek moraju dešifrirati(zasada se vodi pod smeće). Dijelovi naše DNA na primjer trenutno nemaju nikakvu biološku funkciju, odnosno ljudski rod još nije u stanju shvatiti ćemu točno služi. Možda je povezana sa našim duševnim dijelom ili je povezana sa nećim ne fizičkim na neki naćin. Zasada se to vodi kako sam več napisao kao "Junk DNA" ili nekodirajuća DNA, ali svaki dan naučimo nešto o njoj, tako da ustvari ne možemo tvrditi ništa o njenoj funkcionalnosti.
Možemo misliti da znamo puno, da smo najpametnije društvo koje je ikad postojalo i da smo dobili odgovore na sva pitanja koja su bila postavljana u prošlosti, ali to ni izdaleka nije tako. "Istina" se uvijek mijenja i znanost nam sada ne vrijedi ništa manje nego što je to bilo u prošlosti, ali teorije se znatno brže mijenjaju kako pristižu nova otkrića sa svih polja znanosti.
Naše znanje o DNA se upravo radikalno promijenilo, fizičari su potvrdili da postoji drugi sloj informacija "sakrivenih" u našoj DNA zavojnici. A to znaći da postoji i više od jednog načina na koji naša DNA može mutirati, odnosno mijenjati nas.Način na koji DNA naborima igra ulogu u kontroli gena koji su izraženi unutar našeg tijela.Kada je riječ o biologiji, naučili smo da nas DNA čini onima koji stvarno jesmo u biološkom smislu i to je određeno samim začećem nizom selektivnih "slova ili kodova" u spirali naše DNA. Ti kodovi onda odlučuju koji će se proteini aktivirati kako bi rezultat bio zadovoljavajuć. Npr.u trenutku začeća spojem majke i oca dobije se nova DNK koja več u tom trenutku određuje proteine koji odlučuju koje će vam biti boja kože, boja očiju, visina ... Budući da je DNK u našem tijelu izuzetno dugo, u rasponu dužine do dva metra(onako odokativno, da ju mi možemo razumjeti, stvarna velićina je u nano skali), mora se staviti u omot i preklopiti na određeni način da stane unutar našeg tijela.
Znanstvenici več neko vrijeme znaju da način na koji je DNK spirala presavijena i omotana određuje na ćin na koji će se proteini razviti. Biolozi trenutno pokušavaju shvatiti kako to stvarno funkcionira proučavajući mehaničke signale koji određuju broj presavijanja DNK molekule i zasada su shvatili da na to utjeću neki vanjski čimbenici poput kvalitete okoliša i sl. Čak i sam način na koji mi percipiramo svijet oko sebe, kako se osijećamo i u što vjerujemo možeutjecati na oblikovanje naše DNK molekule.
Neki od tih mehaničkih znakova su identificirali znanstvenici sa Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj. Predvođeni Helmutom Schiesselom bili su kako objašnjava znanstveni časopis Alert u stanju pokazati da stvarno mehanički utjecaji utjeću na način presavijanja DNK molekule i određuje koji će proteini odigrati ključnu ulogu u razvoju jedinke. To je u biti bio dokaz da se sama DNK molekula razvija ovisno o mnogim čimbenicima, te evoluira, a samim time i mi evoluiramo, možda neprimjetno kroz generaciju-dvije, ali evolucija je stalna konstanka i uvijek se događa. Ovo otkriće nam daje podlogu da jedan dan, možda za 10-15 godina ćemo moći isključivati one dijelove DNK koji pokreću smrtonosne bolesti tipa rak, šečer ... samom intervencijom na genomu, u udobnosti laboratorija.
Tko zna, možda i danas se to već radi, ali tajno u nekim podzemnim laboratorijima i bazama...
izvori: http://www.scientificamerican.com/article/hidden-treasures-in-junk-dna/
Comments powered by CComment