Nova saznanja
Prvi put snimljena misteriozna vanzemaljska duga
12 Ožu 2014
- Detalji
- Kategorija: Nova saznanja
- Napisao/la Danijel Folnegović
- Hitovi: 7190
Astronomi su po prvi put na nekom drugom planetu, na Veneri, snimili rijetku vrstu prstenaste duge koja na Zemlji ima stručan naziv Brockenova ili planinska duga, a na engleskom jeziku zove se 'glory'. Ova duga mogla bi riješiti misterij sastava atmosfere naše susjede.
'Cijela prstenasta duga nije nikada ranije viđena izvan zemaljskog okoliša', rekao je član istraživačkog tima Wojciech Markiewicz s Instituta za istraživanje solarne fizike Max Planck u Njemačkoj....
Obične i Brockenove duge nastaju kada se Sunčevo svjetlo filtrira kroz kapljice oblaka koje se na Zemlji sastoje od vode. Obične se uglavnom vide odozdo s tla, a prstenaste, koje nalikuju aureolama svetaca, pa su im kroz povijest pripisivana mistična svojstva, odozgo, najčešće s planinskih vrhunaca.
Znanstvenici smatraju da prstenaste duge nastaju tako što se svjetlost reflektira unutar kapljica da bi konačno izašla u istom smjeru iz kojeg je došla. Stoga je može vidjeti samo promatrač koji stoji između Sunca i središta duge koja se formira u oblacima. Još jedan važan uvjet za njezino nastajanje jest da kapljice budu gotovo savršene kuglice jednake veličine.
Ima li na Veneri bakterija?
Od 1920-ih, kada je prvi puta snimljen Venerin spektar, znanstvenici znaju da oblaci susjednog planeta sadrže kapljice sumporne kiseline koje bi mogle stvarati prstenaste duge. No istovremeno su uočili da ondje postoji još jedna neidentificirana komponenta koja apsorbira svjetlost u ultraljubičastom dijelu spektra. Postavljene su brojne teorije o tome koji bi faktor mogao biti uzrok ove pojave, međutim nijedna još nije potvrđena.
'Predloženi su čak i tako bizarni čimbenici kao što su bakterije, no nitko ne zna što je to zapravo', rekao je Markiewicz.
Godine 2011. Markiewicz i njegovi kolege postavili su letjelicu Venus Express Europske svemirske agencije u položaj pogodan za lov na Venerine prstenaste duge, a 24. srpnja uspjeli su snimiti dugu promjera 1200 km. To znači da su kapljice u oblacima barem u tom dijelu neba sve morale biti iste veličine. Analize su konačno pokazale da kapljice sumporne kiseline ne mogu objasniti formaciju ovakve duge. No prema izvješću predstavljenom u časopisu Icarus, kapi presvučene sumporom ili željeznim kloridom mogle bi odgovarati prikupljenim podacima.
'To bi mogao biti nepoznati absorbent koji ljudi pokušavaju identificirati već godinama. Ne možemo reći zasigurno, no ovo je još jedan djelić slagalice u cijeloj slici', rekao je Markiewicz.
izvor: tportal.hr
Comments powered by CComment