Četvrtak 21 Studeni 2024

Pretraga

Izlaz iz krize - prelaz na nekreditni sustav 09.06.2010.

07 Stu 2010
(Reading time: 3 - 6 minutes)
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Postojeće stanje u isključivo kreditnom sustavu se može pojednostavljeno ilustrirati slikom:

put, novca, kreditno Crveno su troškovi, plavo su prihodi, ljubičasto su krediti i svijetlo plavo su novčane uštede. Država pogrešno razliku između troškova i prihoda 100% nadomješta kreditima. Uštede se u bankama plasiraju kao krediti, a nigdje se ne vidi trajni izvor novca za novčanu zaradu (kada je uvoz=izvoz). Kredit za državni deficit može biti i inozemni što ne mijenja bitno sliku niti mogućnost otplate kredita. Crveni subjekti imaju novčani minus, plavi profit, a bijeli rade bez novčane zarade. Vidljivo je da se banka sa svojom multiplikacijom novca (krivotvorenjem) ubacila u krug opskrbljivača kreditnim (jedinim novim) novcem. Štednja u bankama je samo djelomično pokrivena i većina je nepostojeća jer se nalazi u izdanim kreditima. Većina izdanih kredita je završila u novcu za cirkulaciju, uvozu i uštedama profitabilnih subjekata. Zbog toga se ti krediti neće moći svi vratiti. Jedina  mogućnost vraćanja je da se sve izokrene: Da imamo dobar izvoz, da banke i nekad profitabilne firme počnu raditi sa gubitkom (trošiti svoj novčani profit iz ranijih godina) te da se cijene vrate na razinu prije uzimanja kredita sve dok se krediti ne vrate. Takav scenarij jednostavno nije moguć i neočekivan je u kapitalizmu.

Prijedlog za ostvariv izlaz iz krize:

1. Shvatiti da je nedostatak primarne nekreditne emisije temeljni uzrok koji vuče u krizu
2. Provesti javnu debatu o regulaciji novca, kontroli cijena, regulaciji tečaja i načinu korištenja nekreditnog novca
3. Izmijeniti zakon o HNB-u tako da se nekreditna emisija kontrolira
4. Riješiti 15 godina bez primarne emisije (dokapitalizacijom banaka za iznos nepokrivene štednje)
5. Racionalizirati državni aparat, iskorijeniti korupciju i preplaćivanje poslova za državu
6. Uvesti realno bankarstvo (100% obavezne rezerve za depozite koji nisu ulaganje radi dobiti od štednje) te visoku obaveznu rezervu za    štednju zbog dobiti (preko 50% čime se onemogućava multiplikacija depozita) za komercijalne banke
7. Limitirati i vezati profit bankarskog sektora sa prosjekom realnog sektora (da se spriječi da servis gospodarstva jača brže od samog gospodarstva)
8. Smanjiti uvoz tako da bude pokriven izvozom (ili da bude manji)
9. Uvesti efikasnu kontrolu cijena radi održana apsolutne stabilnosti valute
10. Težiti energetskoj i prehrambenoj neovisnosti (zbog ravnoteže uvoza i izvoza)
11. Razviti preciznu strategiju razvoja sa pravilno definiranim prioritetnim ciljevima
12. Prenijeti rješenje na ostale države

put_novca_nekreditno1MONETARNI SUSTAV KAKAV TREBA BITI

 

 

Obrazloženje:


Kreditna ekspanzija je sve potrebe za kreditnim novcem iz ranijeg razdoblja faktički zarobila u imaginarnoj štednji (nepokrivenoj obaveznim rezervama). Stoga je logično da se ta imaginarna štednja pretvori u realnu na način da se dokapitaliziraju banke koje to same ne mogu učiniti. Time se faktički oslobađa štednja, a novac dokapitalitacije postaje temelj za pruzimanje banke. Zarada od kredita bi se vraćala u proračun kao ekstra prihod. Nekreditna emisija se treba dobro izračunati (ne emitirati po političkoj želji), a cijene se moraju kontrolirati jer rast cijena samo obezvređuje valutu. Banke će kredite na dalje moći davati samo iz dioničkih ulaganja ili izdavanjem obveznica sa rokom dospjeća, ali uz visoke rezerve kapitala da se spriječi (multiplikacija ulaganja-kredita). Svaka točka prijedloga je jako važna i zanemarivanjem se ne bi postigli planirani ciljevi.

Otežavajući faktori:
  1. Medijska blokada i trenutno neobrazovanost ekonomskih stručnjaka
  2. Nesposobnost Vlade da shvati da druge alternative ne postoje
  3. Nezainteresiranost stranaka, sindikata i gospodarstvenika za rješenje monetarne regulacije
  4. Zaduženje SAD prema FED-u se udvostručuje svakih 4 do 5 godina što je nerealno velik rast novčane mase koji ne prati niti jedan rast BDP-a na svijetu te se teško može očekivati da će amerikanci pristati to smanjiti
  5. Veliki bankari i banke bi izgubili svoju zlatnu gusku te je mogućnost događanja "nesreća" važnih državnika
  6. Smanjenje energetskih rezervi ukazuje na vjerojatnu mogućnost rasta cijena energenata i destabilizaciju monetarnog sustava inflacijom
  7. Postojeći dug se neće moći otplatiti isključivo devizama nego u domaćoj valuti !? Kuna mora imati vrijednost u razmijeni ili će se morati uvesti svjetska moneta sa pravom izdavanja prema ekonomskom ključu!

Što dobivamo:
  1. Stabilnost cijena (aktivnom kontrolom)
  2. Sustav baziran na novcu koji nije opterećen dugom
  3. Manje troškove gospodarstva jer nema nepotrebnih kamata u cijenama te niže cijene
  4. Konkurentije gospodarstvo
  5. Nema mogućnosti dužničkog ropstva jer imamo realni novac za otplatu dugova (novac koji ne generira novi dug)
  6. Smanjenje pojave firmi gubitaša
  7. Klizni tečaj sa jačanjem kune (ostale valute u pravilu inflatiraju)
  8. Deficit proračuna financiran realnim novcem iz primarne emisije
  9. Smanjenje budućeg inozemnog zaduživanja 4 puta (pa će nas ostale zemlje preteći u dugovim izraženima u % bdp-a)
  10. Veću zaposlenost
  11. Mirovinske fondove koji će realno rasti i omogućiti pristojne mirovine
  12. Neovisnost o krizi financijskog sustava jer će biti skoro nemoguća
  13. Štednja građana je 100% sigurna i može se garantirati i za visoke iznose
  14. Povećanje isplativosti ulaganja (jer nema krize potrošnje)

Što gubimo:
  1. Mogućnost dužničkog ropstva
  2. Inflaciju zbog kreditne ekspanzije multiplikacijom novca
  3. Visoku cijenu proizvoda
  4. Stabilan tečaj prema euru
  5. Rasprodaju djedovine za dugove
  6. Članstvo u EU (što je ustvari dobra stvar)
  7. Zarađivanje na nekretninama mešetarenjem jer nema rasta cijena
  8. Zarađivanje bez rada (kontrola cijena)

Kako se kontrolira inflacija u takvom sustavu:
  • Prema nekim preporukama deficit proračuna realnim novcem bi trebao iznositi 3..5% novčane mase
  • Deficit proračuna treba iznositi koliko i zbroj novčanih profita (+ušteda, -gubitak) svih subjekata minus platna bilanca prema inozemstvu. Praktično to treba biti nešto manje ili više, ovisno o ekonomskoj politici.
  • Točan način regulacije će lako riješiti ekonomski stručnjaci

Što nam je za činiti (kako da svoju zemlju učinimo manje zaduženom i bogatijom):
  1. Proširiti ovaj prijedlog dalje svojim prijateljima i kolegama sa posla.
  2. Izbjegavati kupovinu stranih proizvoda (npr. voća, povrća, vina, prerađevina, slatkiša, itd.) jer se njihovom kupovinom povećava ukupan dug države te se orijentirajte na slične domaće proizvode
  3. Utjecati na sindikate da prihvate ovaj prijedlog kao temelj zahtijeva za reformu i da im to bude prvi cilj u budućem djelovanju
  4. Koristite gotovinu za plaćanje (dignite je besplatno na bankomatu)
  5. Ljetujte i zimujte u Hrvatskoj
  6. Glasajte protiv pristupa u EU jer članstvo u EU neće riješiti naše probleme, ali će onemogućiti provođenje navedenog plana i završiti ćemo kao Grčka i Španjolska

Ostanak u postojećem sustavu vodi samo u jednom smjeru - u dužničko ropstvo te okljevanje sa odbacivanjem tog sustava izaziva samo povećanje postojećih dugova i rasprodaju svih bogatstava naše države.

Molim sve da podrže ovaj prvi ostvarivi prijedlog za izlaz iz krize (prekidanje ekonomskog ropstva i vraćanje monetarne vlasti državi) jer boljeg provedivog plana nema (a ne vjerujem ni da će ga skoro biti). Pročitajte i ostale članke (npr. Inflacija bez primarne emisije , Balansirani državni proračun, Grčki sindrom, Novac kao dug, Dokaz potrebe primarne emisije novca, Izvori novčanog profitiranja, Ekonomske zablude, Financijski sustav na bazi kreditiranja, Veza profita zajednice sa deficitom proračuna, itd. Ti članci će vam pomoći da shvatite bezizlaznost postojećeg sustava i jedini izlaz u njegovoj reformi na gore opisani način.

 

O autoru
Danijel Folnegović
Author: Danijel FolnegovićWebsite: http://fx-files.comEmail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Owner
Danijel Folnegović je oduvijek bio zainteresiran za sve što ima veze s paranormalnim. Zarazio se time tamo davne 1993. gledajući prvu epizodu serije Dosije X. Voli pisati o bilo ćemu zanimljivom od NLO-a, vanzemaljaca, teorija urote, teorije o drevnim vanzemaljcima i nerješenim misterijama. Također, ima strast prema SF serijama i filmovima, ali i nogometu. Pokretač je ove stranice i brine o njenom neometanom radu. Povremeno se pojavljuje kao gost u nekim TV i radio emisijama.
Nedavni članci:

Comments powered by CComment

WMD hosting

wmd dno