Subota 21 Rujan 2019

Pretraga

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

Prepper-iranje

10 stvari koje te mogu ubiti, ako preživiš katastrofu

09 Tra 2019
(Reading time: 4 - 8 minutes)
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Nakon katastrofe, opasnost dolazi u mnogo oblika. Ustvari, mnoge prijetnje s kojima ćeš se suočiti nakon katastrofe su čak puno opasnije od same katastofe koja te snašla.
Naprimjer, preživiš brutalni potres ili poplavu, a idući te dan ubiju razni banditi i pljačkaši u potrazi za namirnicama i sl.

U nastavku ću opisati neke od načina, za koje se mnogi stručnjaci slažu da su najpogubniji za populaciju nakon katastrofe, ali i dati neke smjernice što učiniti da se izbjegne(koliko je to moguće) postati žrtvom bilo koje od nabrojanih prijetnji.
Ovo što ću napisati za neke može biti morbidno i jako teško za probaviti, ali ako želimo preživjeti, moramo biti spremni za svaki scenarij, barem za one na koje možemo utjecati.
Ako ti iznad glave eksplodira nuklearka, padne komet ili sl. sva priprema je bila uzaludna, ali ako se to dogodilo negdje dalje i ti si živ/a, onda će ti ovaj članak skrenuti pažnju na što ti moraš misliti da preživiš u novonastalim okolnostima.

1. Bolesti i infekcije
Danas, u 21. stoljeću napredak moderne medicine uzimamo zdravo za gotovo. No na žalost i u bolnicama više nismo sigurni od raznih super-bakterija koje se nekontrolirano množe i najnapredniji antibiotici ih ne mogu zaustaviti(MRSA i sl.). U slučaju katastrofe ovakve te bakterije mogu ubiti u svega nekoliko dana, biti će tu i virusa, komarci će prenositi svakakve boleštine i treba to imati na umu i čuvati se od toga.
Izbjegavanje opasnih područja i situacija je najbolja zaštita nakon katastrofe, držati svoj dom ili sklonište čistim treba biti imperativ. No međutim, jako je bitno imati uskladištene lijekove i komplete prve pomoči u slučaju da se neka bolest ipak pojavi. Moj savjet je također i da se redovito cijepite protiv tetanusa. Cijepivo štiti otprilike 5 godina i onda treba ići na docjepljivanje, jer i najmanja otvorena rana učas preraste u bakterijsku infekciju, a ako nemaš antibiotik, može te i dokrajčiti. Također savjetujem i da uvijek imaš barem litru medicinskog alkohola, čisto za dezinficiranje rana na dohvat ruke.

2. Gladovanje
Velika večina ljudi nije samodostatna, pogotovo gradske populacije, u selima još kako-tako, što znači da se večinski oslanjaju na trgovine i velike trgovačke centre kako bi nabavili hranu. No što ako usljed posljedica katastrofe trgovine neće moči nabavljati potrenu robu, opet ponavljam, neće biti niti struje i nečeš moći koristiti karticu(čak i ako hrane bude), to dovodi do situacije da će jako puno ljudi pomrjeti od gladi.
Imati onu tjednu ili bolje mjesečnu zalihu hrane u konzervama negdje pohranjenu je nužnost za takve situacije. Kupiti sad konzervirani grah, mesne doručke/nareske, ragu gulaše, barem kilogram svinjske masti(superhrana, samo par žlica dnevno je dovoljno za preživljavanje). Sve te stvari imaju jako dugi rok trajanja i gađaj u trgovini one koje imaju najduži rok. Što je trgovina veča, konzerve su friškije i vrlo vjerojatno sa dužim rokom trajanja.
Ukoliko je katastrofa duža, uputno je imati i sjemenje graha, mahuna, luka i sl. da ih možeš posaditi ili u svom vrtu ili negdje gdje češ postaviti kamp ili izgraditi sklonište.

3. Dehidracija

dehydrated man
U našem području se može činiti smješnim nedostupnost pitke vode, pa ima je posvuda, zar ne? No postoji caka, velika je razlika između dostupne pitke vode koja je sigurna za piće i one koja je kontaminirana svim i svačim tijekom katastrofe. Teško da ćete ako, ne živite u predgrađu ili selu moći doči do nekog čistog izvora vode, nakon što se vodovodi ugase. Imati uskladišteno barem 100-ak litara vode negdje doma ili u blizini doma koja ti je dostupna odmah, može značiti razliku između života i smrti. Naravno postoje i tablete za pročiščavanje vode, čak i oni vrčevi sa aktivnim ugljenom mogu poslužiti u nuždi.

4. Hipotermija
Električna energija je jedna od prvih stvari bez koje ostajemo nakon katastrofe. Bez struje gotovo ništa ne radi, tako i mogučnost grijanja. Po zimi u kontinentalnom i gorskom dijelu zemlje temperature mogu pasti debelo ispod nule, a ako nemaš alternativu za struju prijeti ti opasnost od smrzavanja. Opet, doma svi imamo deke, kapute, možemo se slojevito obuči, ali ako si vani, to može predstavljati smrtonosan problem!

5. Hipertermija
U suprotnosti sa hipotermijom, hipertermija nastane kada se temperatura tijela naglo povisi. Iz svih istih razloga zašto hipotermija može biti smrtonosna po zimi, hipertermija može biti smrtonosna po ljeti ili kad je previsoka temperatura.

6. Ubojstvo

ubojstvo10stvari
Očajne situacije mogu natjerati ljude da rade očajne stvari, i ima mnogo ljudi koji će ubiti da bi dobili ono što imate, pogotovo ako su gladni. Također će biti ljudi koji vide reda i zakona kao slobodnu propusnicu za počinjenje najtežih zločina, uključujući i ubojstvo.
Izlazak izvan vašeg doma nakon velike katastrofe treba izbjegavati ako je ikako moguće. Ako morate izaći, dobra je ideja ići naoružani i u paru. Također je vrijedno napomenuti da dobra procjena situacije često može biti najučinkovitije oružje za samoobranu. Držite oči širom otvorenima i pazite kome vjerujete. Kada se raspadnu stupovi društva, posljedice su često katastrofalne.

7. Trovanje nuklearnim zračenjem

nuclear10stvari
Na mnogo načina, posljedice eksplozije nuklearne bombe mogu biti jednako razorne kao i sama eksplozija. Čak i izvan radijusa eksplozije dolazi do radioaktivnih padalina koje te mogu ubiti. Slično je i sa katastrofom nuklearne elektrane, ubiti gotovo isto, samo što možda nečeš ni znati da se nešto opasno događa(Černobil?)
Nuklearno oružje u arsenalima velikih supersila poput Rusije i Sjedinjenih Država mnogo je "čišće" nego što je nekad bilo, što znači da proizvode manje nuklearnih padalina. Međutim, to oružje i dalje predstavlja radijacijsku prijetnju, a više rudimentarnog nuklearnog naoružanja iz zemalja u ranim fazama otkrivanja nuklearne energije (kao što su Iran ili Sjeverna Koreja) moglo bi biti posebno opasno u smislu zračenja.
Najgore je što se zračenje može zadržati na pogođenom području i godinama nakon što je nuklearna bomba aktivirana, što dovodi u opasnost svakoga tko putuje tim područjem.
Izbjegavanje u što širem luku mjesta nuklearne katastrofe je najsigurnija oklada, no ako neminovno morate proći kroz zahvačeno područje, npr. po člana obitelji. Neophodno je poduzeti mjere opreza kao što je nošenje antiradiacijskog odijela, ali i korištenje Geigerovog brojača za mjerenje razine radijacije. Bez toga idete u sigurnu smrt!!!

8. Utapanje

utapanje10stvari
Katastrofe kao što su poplave donesu ogromnu količinu vode na neko područje. A gdje ima vode, postoji opasnost od utapanja.
Čak i jaki plivači često ne mogu izbjeći utapanje kada su uhvaćeni u blatnoj bujici. Između jačine struje, krhotina koje se prevrću i činjenice da u blizini nema suhog zemljišta, rizici od utapanja su visoki.
Kako doći do uzvisine, ili barem krova vašeg doma, često će biti jedino što ćete imati dok čekate da se voda povuče ili vas spase službe za hitne situacije. Zapamtite, bez obzira na to koliko dobro možete plivati, nikada ne pokušavajte plivati kroz poplavne vode.

9. Udar struje
Električni udar obično nije prijetnja zbog koje većina ljudi mora brinuti. Međutim, nakon velike katastrofe, ukoliko nije došlo do gašenja električne mreže situacija učas postane smrtonosna.
Spušteni vodovi žica sa porušenih stupova su jedan od razloga za zabrinutost. Ako je tlo mokro, koračanje u blizini oborene linije može dovesti do strujnog udara.
Još jedan faktor rizika od strujnog udara nakon katastrofe je kad sam ideš popraviti žicu, a nisi električar i nisi 100% siguran što radiš. Ako ćeš pokušati popraviti nešto električno u svom domu, bitno je znati što radiš, jer bi se jedna čak i najmanja pogreška mogla pokazati smrtonosnom. Lakše je živjeti neko vrijeme bez struje, nego uopče ne živjeti!

10. Slučajna ozljeda

accidents10stvari
Tijekom i nakon katastrofe, rizik od ozljeda je visok. Mnoge katastrofe mogu oslabiti ili uništiti infrastrukturu, od kuće u kojoj živš do mostova na kojima voziš. Time se stvaraju brojni rizici kao što su padovi ili lomovi.
Kaos koji nastaje nakon katastrofe također povećava rizik od nesreća. Vožnja je dovoljno opasna i u normalnim okolnostima, ali u scenariju gdje su svi uspaničeni, ometeni i očajni, smrtni slučajevi uslijed automobilskih nesreća zasigurno će porasti na n-tu potenciju.
Naravno, jednostavno pokušati preživjeti otvara veliki rizik od ozljede. Preživljavanje posljedica katastrofe često te prisiljava da preuzmeš rizike koji bi inače izbjegao - od kopanja ruševina u potrazi za preživjelima, trčanja i skakanja preko prepreka i sl.. Sve ove aktivnosti znače da će rizik od nesreće biti vrlo visok. Budući da čak i manje ozljede mogu biti smrtonosne u svijetu bez medicinske pomoći, posebno je važno poduzeti mjere opreza.

O autoru
Danijel Folnegović
Author: Danijel FolnegovićWebsite: http://fx-files.comEmail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Owner
Danijel Folnegović je oduvijek bio zainteresiran za sve što ima veze s paranormalnim. Zarazio se time tamo davne 1993. gledajući prvu epizodu serije Dosije X. Voli pisati o bilo ćemu zanimljivom od NLO-a, vanzemaljaca, teorija urote, teorije o drevnim vanzemaljcima i nerješenim misterijama. Također, ima strast prema SF serijama i filmovima, ali i nogometu. Pokretač je ove stranice i brine o njenom neometanom radu. Povremeno se pojavljuje kao gost u nekim TV i radio emisijama.
Nedavni članci:

Comments powered by CComment

WMD hosting

wmd dno