Petak 20 Rujan 2019

Pretraga

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

Misterije - Neobjašnjivo

zašto smo tako bolesni

18 Lip 2014
(Reading time: 2 - 4 minutes)
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

  chemiltrase

Olovo svuda oko nas - Zrak, hrana i voda našpricani zrakoplovnim gorivom
Napisao Irena Dujmušić
Prema podacima američke Agencije za zaštitu okoliša, svake godine je stanovništvo SAD-a izloženo olovu iz zraka što ga ispušta sagorjelo zrakoplovno gorivo, godišnje se doslovce ispusti čak 571 tona olova. Pitanje je - gdje ovaj teški metal završava?


Prema istom izvještaju, zrakoplovno gorivo je primarni izvor zagađenosti okoliša olovom, za njim slijede industrijski procesi s 248 tona olova godišnje, a na trećem mjestu su elektrane na ugljen s 59 tona. Gdje svo to olovo završava? U hrani naravno, a njome i u nama. Biljke upijaju olovo iz tla, a najveće koncentracije su u namirnicama životinjskog porijekla jer se životinje hrane biljem prepunim olova, i akumuliraju ga jer se nakupljenih teških metala vrlo teško riješiti. Dakle, mi smo sretnici koji nemamo izbora o tome hoćemo li ili se nećemo trovati – jednostavno ga ne možemo izbjeći, bez obzira jesmo li biljojedi, mesojedi ili svejedi. I da razjasnimo – ne postoji više organska hrana, sve je zagađeno, postoji samo manje ili više zagađena hrana.

 

Treba napomenuti da je u Americi danas, kao i u Europi, nakon mnogo desetljeća, protuzakonito dodavati olovo u goriva za 'zemaljska' vozila, no u zrakoplovna nije. Inače, olovo u gorivima nema neku neophodnu funkciju, ono služi samo zato da motor bolje radi i da poboljša kilometražu s prijeđenim gorivom. Na našu nesreću, avionske i naftne industrije bezuspješno pokušavaju stvoriti gorivo za zrakoplove bez olova.

Izloženost olovu se događa putem udisanja, gutanja i putem kože, a najveći postotak unosa je kroz udisanje i gutanje (preko primjerice igrački, pisaćeg pribora i hrane). Poznati je neurotoksin, utječe na na središnji i periferni živčani sustav, posebno kod djece u razvoju te ometa signalnu komunikaciju neurona i može izazvati poremećaje u krvotoku i mozgu. Može oštetiti meka tkiva, umanjuje mogućnost metaboliziranja vitamina D, nakuplja se u kostima i zubima te ulazi u krvotok ometajući stvaranje normalnih eritrocita, ali i njihov kapacitet transportiranja kisika. Kod odraslih ljudi može izazvati povišeni krvni tlak, razvoj kardiovaskularnih bolesti, probleme s probavom, oštećenje bubrega, bolove u mišićima i zglobovima, poremećaje raspoloženja, smanjenje fertiliteta muškaraca.

Posebno rizične skupine su trudnice, jer olovo lako prolazi kroz placentu do fetusa rodilje, a kroz majčino mlijeko dolazi do djeteta. U opasnosti su i žene u menopauzi kod kojih dolazi do većeg otpuštanja kalcija iz kostiju, a posljedično tome i olova u cirkulaciju. Prema podacima Agencije za otrovne tvari i registar bolesti navodi se da se samo jedan mali dio olova (1%) nakuplja u kostima kod odraslih, ostatak se izlučuje urinom nekoliko tjedana nakon izloženosti, no kod djece će se izlučiti samo 32% olova kroz urin. Najgore od svega je to što se olovo nakuplja, odnosno izaziva kumulativan efekt, pa kada se tome pribroje razni drugi teški metali kojima smo izloženi, onda se zaista trebamo zabrinuti.

Kakva je situacija kod nas? To nitko ne zna, jer nitko ne provodi ovakva istraživanja, mi samo znamo da nas 'zaprašuju' sa svim poznatim i nepoznatim tvarima, iz zraka i sa zemlje, i po tom pitanju ne možemo trenutno ništa napraviti. Srećom teški metali se mogu ukloniti iz organizma, potrebno je samo određenim tehnikama redoviti čistiti organizam. To je jedini način kojim se možemo zaštititi, budući da smo svakodnevno izloženi mnogim toksinima, a više o učinkovitim načinima čišćenja organizma pročitajte


na ovom linku

http://www.nexus-svjetlost.com/vijesti/zdravlje/item/1212-ucinkovito-ciscenje-organizma-kako-se-boriti-protiv-otrova-oko-nas

 

 


preneseno sa
http://www.nexus-svjetlost.com/vijesti/u-pozadini-vijesti/item/1217-olovo-svuda-oko-nas-zrak-hrana-i-voda-naspricani-zrakoplovnim-gorivom

 

 

 

 

 

Kakva je, situacija kod, nas? To nitko ne zna, jer nitko ne provodi ,ovakva istraživanja

   

O autoru
Miro Sinj
Author: Miro SinjWebsite: https://fx-files.comEmail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Glavni urednik stranice!
Miro Smolčić je krenuo kao čitatelj i gotovo odmah se stavio u službu prenositelja znanja. Od samih početaka je s nama i promoviran je u glavnog urednika stranice. Posebni su mu interes drevne civilizacije na ovim postorima i njihova povezanost sa teorijom drevnih vanzemaljaca.
Nedavni članci:

Comments powered by CComment

WMD hosting

wmd dno