Srijeda 17 Srpanj 2019

Pretraga

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

Buđenje znanja

Prvi kontakt ili samo mašta:

06 Lis 2014
(Reading time: 4 - 7 minutes)

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

  prvi kontakt    

Isusovac Guy Consolmagno, predsjednik Zaklade vatikanskog opservatorija, koji je na nedavnom simpoziju u organizaciji NASA-e izjavio da nismo sami u svemiru, govori ekskluzivno za Nedjeljni

Časni brat Guy Consolmagno, svjetski priznati astronom, stalni je član isusovačke zajednice pri Vatikanskoj zvjezdarnici. Isusovac iz Arizone koji istražuje svemir nedavno je izjavio da je samo pitanje dana kad ćemo otkriti život na drugim planetima, već je prije priznao da bi krstio izvanzemaljce da to traže od njega, a ne bi odbio ni ponudu da bude misionar na nekom drugom planetu ako to za njegova ovozemaljskog života bude moguće.

Consolmagno se za znanost zainteresirao čitajući znanstvenu fantastiku, i danas je rado čita, i zna biti znanstveni gost na znanstvenofantastičnim konvencijama. Studirao je astronomiju i planetologiju na Isusovačkom sveučilištu u Detroitu, magistrirao na MIT-u, a doktorirao na Sveučilištu Arizone. Zaredio se 1991.

 

 Vi ste svećenik i znanstvenik, ne isključuje li se to međusobno?

- Pa, zapravo, ne. Vjera i znanost se ne isključuju. Ako pogledamo povijest, velika je većina znanstvenika dolazila baš iz redova ljudi vjere, čak i ako su njihova vjerska uvjerenja bila drukčija od onih koja su u to vrijeme prevladavala. Galileo je bio uzoran katolik, čak suočen s nepravednim suđenjem. Newton i Kepler imali su svoju vlastitu nekonvencionalnu teologiju, ali su obojica bili pobožni ljudi. Onda, naravno, postoji čitav niz sjajnih znanstvenika koji su bili svećenici... Naravno da tu trebamo spomenuti Ruđera Boškovića, ali i Angela Secchija, oca astrofizike, Gregora Mendela, koji je otkrio principe genetike, ili Georgesa Lemaîtrea, belgijskog svećenika koji je prvi predstavio teoriju koju sada zovemo Veliki prasak. Kada sam postao isusovac, otkrio sam koliko je samo mojih kolega astronoma vrlo aktivno u svojoj crkvi.

Kako se u vašem slučaju nadopunjavaju vjera i znanost?

- Religija mi daje motivaciju i vjeru da budem znanstvenik. Svi logični sustavi počinju pretpostavkom - to je izraženo u matematici kao Godelov teorem - a vjera mi utemeljuje neke pretpostavke prije nego što počnem znanstveno istraživanje. Dakle, ja vjerujem - bez ‘dokaza’ - da svemir postoji i djeluje na temelju logičkih zakona, znanstvenih zakona, za koje također pretpostavljam, bez dokaza, da se mogu barem djelomično razumjeti. I moja vjera u Stvoritelja znači da vjerujem da je stvaranje ‘dostojno’ toga da cijeli život provedem učeći s obzirom na to da vjerujem da je fizički svemir dobar, da ga je stvorio dobri Bog i da je to način na koji Bog sam može komunicirati sa mnom. Ova je ideja u Pavlovoj poslanici Rimljanima.

Je li Bog bog samo ljudskoj vrsti ili svim inteligentnim bićima u svemiru? Je li se Bog i njima, ako postoje, objavio?

- Bog je veći od svemira. Bio je tamo, na početku, u početku, izvan vremena, stvarajući vrijeme. Očito je njegova briga veća i ne odnosi se samo na ljude; konačno, naša tradicija ‘anđela’ pokazuje da judaizam, kršćanstvo i islam prihvaćaju da Bog ima odnose s drugim inteligentnim bićima, a ne samo s ljudima.

Ako je Bog, kako kaže Sveto pismo, postojao i prije nastanka svemira (‘u početku bijase Riječ’, tj. Bog), znači li to da on određuje sva bića u svemiru? Znači li to da su sva inteligentna bića u svemiru ista ili slična, da imaju dušu, da su svjesna sebe?

- Nema konačnog odgovora na to pitanje. Bog je izvan vremena, ali to, naravno, ne znači toliko da on ‘predviđa’ budućnost koliko se ‘sjeća’ budućnosti. Tradicionalna ideja duše jest da je ona ‘intelekt i slobodna volja’, koja je slika Božja. Ako pretpostavimo da su zakoni fizike svagdje isti u svemiru - a zasad nemamo razloga sumnjati da je to tako - zašto ne pretpostaviti da je to teološko načelo također posvuda isto? No, ne možemo zamisliti ono što ne možemo zamisliti.

Što bi se događalo s crkvenim naukom, Biblijom, cijelom kršćanskom vjerom kad bismo otkrili da osim ljudskoga ima inteligentnog života i drugdje u svemiru, a ne samo na Zemlji? Ne bi li to otkriće dovelo u pitanje neke osnovne vjerske dogme? Jer, Biblija je antropocentrična - Isus je Bogočovjek, a Bog je stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku...

- Gotovo svi, pripadnici svih vjera, pa čak i ateisti, svi se slažu da pronalaženje izvanzemaljaca neće uznemiriti njihovu vjeru, nego je ojačati! Postoje teolozi koji su živjeli prije gotovo tisuću godina - poput Nikole Kuzanskog u srednjem vijeku - koji su inzistirali da se Božja stvaralačka sila mora proširiti i na planete oko drugih zvijezda. S druge strane, ateisti poput Thomasa Painea inzistirali su da će pronalaženje drugih bića uništiti religiju, na način na koji vaše pitanje sugerira. Ja bih rekao, prije svega, da u tom smislu pronalaženje izvanzemaljaca neće promijeniti ništa; većina ljudi već pretpostavlja da oni postoje, zahvaljujući znanstvenoj fantastici koja je svuda oko nas. I drugo, ljudi poput Painea, koji očekuju da će zbog toga religija kolabirati, stvarno nemaju dobru ideju o tome što je religija ili kako ona zapravo funkcionira. Isusovac znanstvenik Michael Buckley, koji je opširno pisao o ateizmu, ističe da ateist mora imati vrlo jasan koncept Boga za kojega određuje da u njega ‘ne’ vjeruje! A postoje brojne ideje vezane uz Boga u koje ni ja ne vjerujem. Ja vjerujem samo u jednoga Boga, koji, vrlo konkretno, nije nalik bogovima koje mnogi ateisti odbacuju.

Razmišljate li kada kako bi mogao izgledati taj prvi susret s izvanzemaljcima? Što je vjerojatnije, da bi bića iz svemira bila nasilna ili miroljubiva prema ljudima? U znanstvenoj fantastici postoje dvije osnovne imaginacije: po jednoj, svemirci bi nas porobili ili čak unistili kako bi se dokopali zemaljskih blaga ili kako bi sebi osigurali novo mjesto za život, a po drugoj bi došljaci iz svemira prema ljudima bili prijateljski raspoloženi i spremni na suradnju...

- Uživam čitajući znanstvenu fantastiku i, zapravo, ima mnogo više scenarija od ovih. Ali, uvijek znam da je to fikcija. I ne očekujem da će se takva vrsta kontakta dogoditi za vrijeme moga života.

Bi li čovječanstvo, bez obzira na prirodu izvanzemaljaca, trebalo priželjkivati susret s drugim bićima iz svemira ili, naprotiv, strahovati od njega?

- Pa, očito, zlo postoji - samo čitajte vaše dnevne novine! Ali, zlo nije ‘stvar’ ili ‘biće’ - iako je često korisno zamisliti zlo na taj način - zlo je odsutnost dobra koje bi trebalo postojati. To je razlog zašto toliko mnogo stvari koje nazivamo grijeh jesu ‘grijesi propusta’ - nismo uspjeli učiniti ono što smo trebali učiniti; nedostatak ljubavi, nedostatak oprosta, nedostatak doživljaja radosti u svemiru koji Bog želi da uživamo i nedostatak strpljenja da prihvatimo radost koja nam je ponuđena, ne pokušavajući je zgrabiti preko reda. Svaka generacija za sebe mora izabrati, kako bi utvrdila što je dobro, a što nije, i djelovati u skladu s tim; to znači imati slobodnu volju. Ako izvanzemaljci imaju slobodnu volju, oni će vjerojatno također imati moć da izaberu dobro ili da se odluče na to da odbiju dobro... Ne razlikuje se to od onoga što mi činimo.

To pokazuje vrijednost razmišljanja o znanstvenoj fantastici i njezinim izvanzemaljcima: kada to činimo, ne saznajemo ništa novo o izvanzemaljcima - kako bismo i mogli kad nemamo podatke - ali pritom učimo o sebi i onome što ta pitanja dobra i zla znače za nas ljude.

Vi pobijate kreacionizam kao učenje o postanku svijeta i čovjecanstva i zovete ga ‘lošom teologijom’. Zašto? Na vjeronauku u školama normalno je da se Darwinova teorija evolucije niječe ili zaobilazi kao ‘bezbožna’ premda suvremena Crkva, s druge strane, smatra da su i znanstvene spoznaje Božja djela, odnosno da su nadahnute Bogom.

- Bog je stvorio svemir. Očito je da su sva bića ‘stvorenja’ - a po tom su nazivu ‘kreacije’ i na taj način postoje zato što ih je Bog takvima stvorio. Ali, bitno je shvatiti da Bog ne ‘stvara’ u smislu djelovanja kao sila u prirodi, uz sile fizike ili kemije ili biologije; Bog je taj koji je uspostavio ono što nazivamo zakonima prirode, koji omogućuju i uzrokuju svim stvorenjima da postoje.

Bi li Katolička crkva ponudila izvanzemaljcima krštenje? Biste li vi bili spremni kao misionar otići među izvanzemaljce i propovijedati im vjeru?

- O svemu tome ne znamo ništa više od ostalih. Kao što je rekao jedan teolog, ‘mi teolozi, baš kao i svi ostali, morat ćemo čekati na otkrića astronoma’. Možemo izmišljati različite scenarije, maštati o tome; stvarnost će vjerojatno biti potpuno drukčija od onoga što zamišljamo. No, ipak, uvijek je zabavno zamišljati.


preneseno sa
www.jutarnji.hr

 

 

 

 

 

stvorio,svemir,prirodi,sile,fizike,spremni

O autoru
Miro Sinj
Author: Miro SinjWebsite: https://fx-files.comEmail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Glavni urednik stranice!
Miro Smolčić je krenuo kao čitatelj i gotovo odmah se stavio u službu prenositelja znanja. Od samih početaka je s nama i promoviran je u glavnog urednika stranice. Posebni su mu interes drevne civilizacije na ovim postorima i njihova povezanost sa teorijom drevnih vanzemaljaca.
Nedavni članci:

Comments powered by CComment

WMD hosting

wmd dno