MISIJA MARS
06 Kol 2012Korisnička ocjena: 4 / 5
- Detalji
- Kategorija: Svemirski letovi
- Kreirano: Ponedjeljak, 06 Kolovoz 2012 10:07
- Napisao/la Miro Sinj
- Hitovi: 7781
NAJSLOŽENIJA SVEMIRSKA MISIJA U POVIJESTI
Zbog čega je Curiosity poslan: NASA bježi od pitanja ima li života na Marsu
Od ponedjeljka će na Marsu postojati strano tijelo. Curiosity, robot koji je zbog složenosti najbolje opisati kao pokretni znanstveni laboratorij, stigao je sa Zemlje nakon devetomjesečnog svemirskog putovanja. Od najambicioznije svemirske misije u povijesti NASA očekuje odgovore na pitanja o povijesti Crvenog planeta, no potraga za životom na Marsu nije među zadacima robota čija je izrada i slanje stajalo 2,5 milijardi dolara.
- Ne tražimo život na Marsu jer instrumeni kojima raspolažemo zapravo ne mogu otkriti život čak i ga ima ondje - izjavio je John Grotzinger, jedan od znanstvenika s projekta.
Iako NASA-in program istraživanja Crvenog planeta službeno nosi naslov “Ima li života na Marsu?”, Curiosity nije poslan da bi tražio Marsovce. Službeno, robot koji bi većinu vremena trebao provesti ispitujući i analizirajući sastav stijena, tražit će “sastojke života”.
Posljednja NASA-ina misija sa zadatkom da istraži ima li života na Marsu bila je 70-godina, kad je poslana sonda Viking. Otada, službeno, NASA ne želi znati postoji li život na Marsu.
Zanimanje za mogući život na Marsu prvi uzlet imalo je još krajem 19. stoljeća. Talijanski astronom Giovanni Schiaparelli 1893. objavio je knjigu “Život na Marsu”. Tijekom promatranja planeta vidio je pravocrtne brazde i zaključio da su ispunjene vodom te da su djelo nepoznate civilizacije. Danas znamo da je bila riječ o optičkoj iluziji koju su prouzročili ondašnji teleskopi.
Njegove teze nisu preživjele, ali je opstala opsesivna potraga za vodom kao preduvjetom života. Postojanje vode na površini isključeno je analizom Sunčeve svjetlosti reflektirane s Marsa: očitanja spektrometra pokazala su da oko Marsa nema vodene pare koje bi sigurno bilo da ima vode na površini.
Potraga se preselila ispod površine. Do prije nekoliko desetljeća vladalo je uvjerenje kako ispod površine postoje golemi spremnici, cijela jezera i oceani vode uz koje bi mogao nastati i opstati život. Kad bi to bila istina, na Mars bi bilo dovoljno poslati robota s opremom za bušenje. No, ni to se predviđanje nije obistinilo. Misije Mars Express Europske svemirske agencije (ESA) i NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter radarima su zavirili ispod površine. Američki radar SHARAD pretraživao je gornje slojeve kore, a europski MARSIS ‘zaronio’ je do dubine od pet kilometara. Ni jedan ni drugi nisu našli tragove vodonosnih spremnika. Ili je voda još dublje ili je nema. Ni jedno ni drugo otkriće ne ostavlja previše prostora za nadu u jednostavan pronalazak života na Marsu.
U nedostatku dokaza o postojanju zaliha vode na Marsu fokus znanstvenih misija s potrage za životom premjestio se na potragu za tim jesu li na Marsu ikad postojali uvjeti za razvoj života. Službeno, cilj Curiosityja je istraživanje klimatološke povijesti planeta. Ako je Mars doista u prošlosti bio prekriven vodenom, okružen atmosferom i ako se na njemu razvio bilo kakav oblik života, tragovi organskih molekula još bi morali biti u njegovim stijenama. A to su tragovi po koje je poslan Curiosity.
Autor
preuzeto sa
Iako, NASA-in program, istraživanja, Crvenog, planeta službeno
Comments powered by CComment