Što se krije iza 'svemirske' sobe u Hrvatskoj?
30 Srp 2012
(Reading time: 2 - 4 minutes)
- Detalji
- Kategorija: Svemirski letovi
- Kreirano: Ponedjeljak, 30 Srpanj 2012 08:23
- Napisao/la Danijel Folnegović
- Hitovi: 7221
U kulturno-znanstvenom centru 'Milutin Milanković' u Dalju, rodnoj kući znanstvenika svjetskoga glasa, uređuje se 'svemirska' soba, a stigao je i prvi izložak - integrirani elektromehanički model precesijskog ciklusa kretanja Zemlje.
Izložak, koji će uskoro biti predstavljen javnosti, sadržava ciklus promjene nagiba Zemljine osi i ciklus rotacije i revolucije, istaknuo je Đorđe Nešić, ravnatelj centra 'Milutin Milanković'. Model pokreće jedan trofazni elektromotor s dvije redukcije koji obavlja četiri različite radnje - vrtnju Zemlje oko svoje osi (smjer suprotan kretanju kazaljke na satu), neovisno kretanje (lelujanje) Zemljinog ekvatora na kojem su napisani mjeseci u godini, prividno kretanje Sunca oko Zemlje (u smjeru kazaljke na satu) po zviježđu Zodijaka i opisivanje precesijskog kruga laserom na dijelu Sjevernoga i Južnog neba u varijacijama oko tri stupnja. Taj svemirski simulator, koji su izradili stručnjaci Muzeja 'Nikola Tesla' u Beogradu i jedan akademski kipar, prvi je eksponat koji se namjerava nabaviti za 'svemirsku' sobu u rodnoj kući znanstvenika Milutina Milankovića, kojega je NASA uvrstila među 10 najvećih znanstvenika svih vremena, rekao je ravnatelj Nešić. Dodao je kako se procjenjuje da bi za ostale 'svemirske efekte' trebalo osigurati milijun kuna, pri čemu je nužna pomoć države.
'Svemirska' soba bit će ogledno mjesto za edukaciju od učenika osnovnih škola do srednjoškolaca i studenata koji se bave proučavanjem svemira, klimatologije i ostalih znanstvenih disciplina u kojima je golem doprinos dao Milutin Milanković. Jedna od prvih sljedećih investicija bit će nabava velikog teleskopa koji će se postaviti u dvorištu ispred kuće s pogledom na Dunav i nebo i zvijezde koje je Milanković tako često promatrao i proučavao, rekao je Nešić.
U Kulturno-znanstvenom centru 'Milutin Milanković', koji na godinu ima oko 1.300 posjetitelja, već se može mnogo toga vidjeti o njegovu životu i djelu. U stalnome muzejskom postavu, među ostalim, jest i kapitalna knjiga 'Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba'. Rodna Milankovićeva kuća u Dalju obnovljena je 2009. novcem hrvatske Vlade i Vlade Republike Srbije te erdutske općine. Uloženo je oko 3,5 milijuna kuna. Kuća ima površinu oko 500 četvornih metara, a dosad je uređeno oko 380 četvornih metara. Uređeno je i dvorište koje se proteže gotovo do Dunava, a njime dominira crnogorično stablo visoko oko 15 metara, staro 133 godine, posađeno kada je rođen Milanković, objasnio je ravnatelj Nešić. Govoreći o tom znanstveniku svjetskoga glasa koji se rodio u Dalju 1879., a umro u Beogradu 1958., Nešić je istaknuo kako je to jedini znanstvenik s ovih područja po kojem su dva kratera - jedan na Mjesecu i jedan na Marsu dobili ime. Njegove izračune ciklusa ledenog doba potvrdili su znanstvenici NASA-e 1976. nakon petogodišnjih provjera u vodama oceana.Matematičar, fizičar, klimatolog i astrolog Milanković objavio je mnoga znanstvena djela koja su svojom preciznošću nadmašila i najsuvremeniju današnju tehnologiju, rekao je Nešić.
U Milankovićevoj rodnoj kući, gdje je njegova obitelj tijekom 19. i početkom 20. stoljeća organizirala razne kulturne događaje, i danas se susreću znanost i kultura. U Kulturno-znanstvenom centru organizira se oko 30 društvenih sadržaja i znanstvenih skupova, a među njima su najvažniji Ciklusi Milutina Milankovića koji se održavaju svake godine u svibnju. Među mnogim Milankovićevim izračunima je i tzv. babilonska kula, koja bi po njemu mogla biti visoka 21 kilometar i 646 metara, a pod zemljom 1,4 kilometra. Milanković je primjerice za gradske vlasti Osijeka 1907. projektirao spremnik za vodu u obliku kišne kapi u koji je stalo milijun litara vode, rekao je Nešić, dodajući kako, nažalost, nije uspio doznati gdje je sada taj spremnik te da bi bilo zanimljivo pronaći ga.
Zaljubljen u Dunav i rodni Dalj, znanstvenik i književnik (najpoznatija djela 'Kroz svemir i vijekove' i autobiografsko djelo 'Uspomene') tražio je da bude pokopan u Dalju pa su njegovi posmrtni ostatci 1966. iz Beograda preneseni u obiteljsku grobnicu na mjesnome groblju u Dalju. (Hina) dnevnik.hr
Comments powered by CComment