Ponedjeljak 22 Srpanj 2019

Pretraga

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

Nova saznanja

Pronađena planeta "Gliese 581 d" do sada najsličnija Zemlji

05 Tra 2010
(Reading time: 3 - 6 minutes)
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
planeteEuropski astronomi su nedavno otkrili dvije planete koje su prema njihovim tvrdnjama do sada najsličnije planeti Zemlji.

Oni su objavili da su pronašli najmanji egzoplanet koji je dosad uočen nazvan Gliese 581 e a nakon toga su shvatili da je planeta koja se nalazi do nje nazvana Gliese 581 d na poziciji koja je pogodna za potencijalni život na njoj.

"Sveti gral sadašnjeg istraživanja je otkriće kamenite planete nalik Zemlji koja se nalazi u zoni pogodnoj za život", rekao je Michele Mayor, istraživač sa Univerziteta u Ženevi.

Egzoplanet Gliese 581 e je samo 1,9 puta veća od Zemlje ali je veoma blizu zvijezdi te je zbog toga teško očekivati da na njoj može biti uslova za život.

Planeta Gliese 581 d koja se nalazi odmah do nje je nešto veća od Zemlje ali se nalazi u zoni koja je pogodna za život i gdje postoje uslovi za postojanjem tečne vode.

Gliese 581 d je prevelika da bi bila napravljena samo od čvrstog materijala pa naučnici vjeruju kako bi na njoj mogao postojati veoma veliki okean. Planeta se nalazi na pola svjetslosne godine udaljenosti od Zemlje.
Skupina europskih znanstvenika otkrila je planet vrlo sličan Zemlji u predjelu svemira gdje bi, kažu oni, život bio vrlo moguć. Gliese 581 e, koji je samo dva puta veći od Zemlje, znanstvenici opisuju kao dosad najveći korak u potrazi za životom u svemiru
U potrazi za planetom sličnim našem, u galaktici najbližoj našoj, znanstvenici troše mnogo vremena, a trud im se sve češće i isplati. Ako je suditi prema najnovijim istraživanjima u protekle dvije godine, potraga za zemljolikim planetima isplatila se.
Tako je grupa europskih znanstvenika otkrila planet vrlo sličan Zemlji u predjelu svemira gdje bi, kažu oni, život bio vrlo moguć. To je najnovije otkriće znakovito i zbog toga što je nov planet i najmanji egzoplanet ikad dosad otkriven. Nazvan je Gliese 581 e, kao i njego prethodnik i susjed Gliese 581 d, koji je otkriven 2007. godine u najboljoj mogućoj zoni u svemiru koja bi imala najbolje potencijale za moguć život.
Planet su otkrili europski astronomi iz Državnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS), zajedno sa stručnjacima iz Ženevskog opservatorija, a otkriven je pomoću teleskopa Europskog južnog opservatorija (ESO) u Čileu, koji je otkrio i Gliese 581 d 2007. godine. Novi je planet pun stijena, poput Zemlje, i nalazi se u tzv. habitalnoj zoni naše galaktike.
Gliese 581 e samo je 1,9 puta veći od Zemlje, dok su prijašnji egzoplaneti uglavnom bili masivni poput Jupitera. Gliese se smjestio malo preblizu najbliže zvijezde, malog Sunca oko kojeg se vrte planeti, ili popularnije crvenog patuljka, da bi na njemu bio moguć život poput ovog našeg. No, to otkriće sustava udaljenog od našeg 20. svjetlosnih godina je dobar primjer znanstvenog napretka u otkrivanju zemljolikih planeta. Jer u ogromnom sazviježđu, kakva je naša galaktika, sićušni planet veličine Zemlje uistinu je teško uočiti.
Najnoviji planet, kako procjenjuju znanstvenici, je najvjerojatnije prevelik da bi se sastojao samo od stijena, kamenja, minerala, već je moguće da planet ima i velik i dubok ocean. Američki su znanstvenici iz Nase pozdravili najnovije otkriće svojih europskih kolega, smatrajući ga najfascinantnijim dosad otkrivenim egzoplanetom izvan našeg Sunčeva sustava. Samo naša galaktika sadrži tisuće milijardi planeta masom sličnih upravo našoj Zemlji, a to znači da ih je vjerojatnije puno više nego što se to u početku mislilo.
Dosad je otkriveno oko 350 planeta izvan našeg Sunčeva sustava, no većina ih je posve nepogodna za život. No, znanstvenici u kategoriju nastanjivih planeta ubrajaju i Mars, koji je veličinom manji od Zemlje, ali ima temperature koje omogućavaju da bude vode u tekućem stanju. Svi otkriveni planeti i dosad su imali tzv. Goldilocksov problem - ili su bili prevrući, ili prehladni, ili jednostavno preveliki i plinoviti, kao na primjer Jupiter.
Poput drugih planeta koje se okreću oko zvijezde (svog Sunca), a dosad ih je otkriveno četiri, planet Gliese 581 e je pronađen teleskopom La Silla, u Čileu, koji ima poseban instrument koji rasplinjuje svjetlost kako bi pronašao promjene u različitim svjetlosnim valovima. Te promjene u svjetlosti mogu potvrditi postojanje drugih planeta. Valja podsjetiti kako je u travnju 2007. otkriven Gliese 581c, pet puta masivniji od Zemlje. I za njega se misli da bi mogao imati tekuću vodu, no njegova je orbita kraća, 14 puta je bliže zvijezdi sličnoj našem Suncu, koju obiđe za 13 dana.
Najnovije otkriće njegova susjeda Gliese 581 d znanstvenici opisuju kao dosad najveći korak u potrazi za životom u svemiru. Predviđaju da će se u budućnosti još otkriti desetine i stotine planeta na kojima bi moglo biti života kao na Zemlji. No najnovije otkriće ulazi u svojevrsnu kozmičku povijest kao planet koji je dosad najmanji, ali i najsličniji Zemlji. Ako svi dosad objavljeni podaci o novom planetu zvuče obećavajuće, u pogledu pogodnih uvjeta za eventualan život na njemu treba biti oprezan. Ipak, to je prvi planet izvan Sunčeva sustava koji zadovoljava sve uvjete za eventualan život.
No znanstvenici tvrde da se zemljoliki planeti s dubokim oceanima i mogućim životom u njima najvjerojatnije nalaze u svakom od tri novootkrivena sustava izvan našeg Sunčeva sustava. Unatrag desetak godina astronomi su pomoću teleskopa otkrili tristotinjak planeta, većinom golemih plinovitih tijela poput Jupitera, 4000 do 5000 puta većih od Zemlje, koji se okreću oko vrlo dalekih zvijezda u Mliječnom putu. U tim sunčevim sustavima nalaze se goleme plinovite planete nazvane »vrućim Jupiterima« koji kruže izrazito blizu njihovih središnjih planeta, čak bliže od Merkura u odnosu na Sunce.
Nasini stručnjaci vjeruju kako će se planeti poput Zemlje moći otkriti u idućih 20 godina, čim se izradi tehnologija kojom će se moći bolje i brže opaziti sićušne zemljolike planete u velikom svemirskom prostoru. Zato Europska svemirska misija Corot i američka Kepler nastoje pretražiti dublji svemir ne bi li pronašli planete slične našem.

Kepler u potrazi za zemljolikim planetima
Kako vjeruju znanstvenici, više od polovice zvijezda sličnih Suncu u našoj galaktici mogu sadržavati planete nalik Zemlji. Stotine svjetova, sunčevih sustava poput našeg, postoji u Mliječnoj stazi, kažu. U takvim okolnostima najveća je mogućnost postojanja brojnih zemljolikih blizanaca.
Nasa je zato početkom ove godine u svemirska prostranstva lansirala teleskop Kepler, vrijedan 450 milijuna eura, koji će tragati za dalekim planetima u orbitama stotinjak tisuća zvijezda u Mliječnoj stazi, koji imaju pogodne uvjete za razvoj života nalik onima na Zemlji. Očekuje se da će pronaći najmanje pedeset nastanjivih planeta izvan našeg Sunčeva sustava. Kepler će uglavnom promatrati sazviježđa Labuda i Lire u kojima navodno ima oko 3,5 milijuna zvijezda i gledati duboko u Mliječnu stazu i snimati zvijezde ili skupine zvijezda kojih ima više od 100.000, mase slične našem Suncu.
Također će pronalaziti okruženje diskova tople prašine koja postoji oko najmlađih zvijezda, za koju se vjeruje da je bioprodukt kamenih ostataka koji su se razbijali i raspršivali u sudaru planeta. Većina tih planeta je relativno velike mase - oko 40 puta veće od Zemljine - i to je posljedica današnje tehnologije teleskopa kojom se ne mogu detektirati manji planeti.

MEDIAINFO.BA
O autoru
Author: ŽeljkaEmail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Nedavni članci:

Comments powered by CComment

WMD hosting

wmd dno