Petak 17 Rujan 2021

Pretraga

''Teorije'' zavjere

Pandemija je riječ koja sve opravdava. Čudne se stvari događaju.

06 Pro 2020
(Reading time: 4 - 8 minutes)
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

Danas riječ pandemija može sve lako objasniti i opravdati. Međutim, ovdje nešto nije u redu, postoji nešto neizrečeno, sumnjivo i tajno, što pokriva ova riječ, pišu novine. A izvan stresne zone pandemije događaju se i druge nevjerojatne stvari.

Vjerujemo u postojanje koronavirusa, vjerujemo da je izbila pandemija i vjerujemo da su neki ljudi umrli nakon što su zaraženi covid-19. Mi vjerujemo u sve ovo. Službene brojke govore nam da je preko 614 000 ljudi umrlo širom svijeta. Ali uz sve ovo, još uvijek imamo pravo vjerovati da o svemu tome još uvijek nije nešto rečeno, a možda i nešto sumnjivo i tajno. Sve je moguće.

 

Ostavimo po strani sve neprovjerene vijesti o fatalnom utjecaju 5G mreža, Billu Gatesu, liječnicima koji tvrde da je koronavirus uobičajena gripa koja nas plaši i teorijama o cjepivima koja su zapravo dizajnirana za mikročipiranje. Ovdje se ne radi o tome. Također, ovdje nećete čitati vijesti o vanzemaljcima i masonima, uroti Svjetske zdravstvene organizacije osobno s Luciferom i drugim teorijama koje tumaraju Internetom. Ostanimo na terenu službenog i stvarnog.

Od ožujka svakodnevno čitamo iste vijesti. Potpuno su isti, a samo se brojevi mijenjaju. Danas deset tisuća, jučer devet i pol, a prije tri dana 12 tisuća. U roku od nekoliko mjeseci tisuće su zamijenili milijuni. Brojanje bolesnih, mrtvih, oporavljenih i testiranih.

Nemoguće je zapamtiti što i kada čitate, jer je teško sve to zadržati u sjećanju. Paralelno sa brojkama, čujemo komentare poput „ovo je rekord“, „maksimalan broj“, „manje nego prošli tjedan“, „pokazatelji se smanjuju“, „pokazatelji rastu“. Iste vijesti svaki dan od Azije do Amerike, uključujući Europu, Australiju, Afriku, uz rijetke iznimke (prije svega, zahvaljujući volji šefa ove ili one države).

Zašto nam sve vrijeme nikad nije prikazana službena usporedba podataka? Primjerice, u travnju u Italiji 2019. ili 2018. godine, toliko je i starijih ljudi umrlo iznutra i izvana. U Španjolskoj, Japanu, Meksiku, bilo gdje. Teško je povjerovati da u doba brzog interneta, elektroničke birokracije, opsesivnog nadzora svih vrsta podataka i munjevite obrade u propagandne svrhe nijedna vlada nije mogla dobiti takve statistike. Moramo misliti da su mogli, ali nisu htjeli.

  kav7           


To ne znači nužno da ovdje postoji neka zla namjera. Vlade nisu bile naviknute razgovarati o tome prije početka pandemije. Inače, na Internetu nije teško samostalno pronaći podatke da je prošle godine u Italiji umrlo 641 640 osoba. Prema Wordometru, čija se statistika o covid-19 smatra pouzdanom, ove je godine u Italiji od posljedica infekcije koronavirusom umrlo 35.058 ljudi. Na Internetu (na web stranici knoema.com) pišu da je 2018. godine u Italiji bilo 636.710 smrtnih slučajeva, odnosno oko pet tisuća manje nego godinu prije. A 2017. umrlo je 631,660 tisuća Talijana. Opet, pet tisuća manje. U 2016. godini smrtnih slučajeva u Italiji bilo je 626 480 tisuća, a opet pet tisuća manje. U 2015. godini - 621.040 tisuća, a također i pet tisuća manje.


Da nema pandemije, prema logici statistike, moglo bi se očekivati ​​da će 2020. u Italiji umrijeti još pet tisuća ljudi više nego prethodne godine. Naravno, vrijedi spomenuti da su takva predviđanja nezahvalna i neprimjerena, ali brojanje mrtvih za nas je postalo rutina. Ipak, moramo pričekati sljedeću godinu kako bismo saznali koliko je ljudi ove godine umrlo u Italiji. Tek tada ćemo moći bolje razumjeti brojke o kojima govorimo već nekoliko mjeseci.


Unatoč svemu, postoji više-manje jasan konsenzus između glavnih medija i nacionalnih vlada o tome kako komunicirati o pandemiji. Podaci se prenose svakodnevno i s ozbiljnošću, a građani se moraju pokoravati. Bez obzira na ozbiljnost restriktivnih epidemioloških mjera u određenoj zemlji, očekuje se da ih se građani pridržavaju. I većina ih se drži. Opet, u ovome nema ništa loše, jer se radi o zdravlju društva. Pa čak i činjenica da beskrajno ponavljanje istih vijesti kod ljudi neizbježno izaziva opravdan strah, ne može se smatrati nečijom zlonamjernom namjerom.

Međutim, izvan stresne zone pandemije događaju se i druge nevjerojatne stvari. Pandemija ne podrazumijeva samo recesiju u globalnoj ekonomiji, već i stjecanje političke moći, čija je sva snaga sada usmjerena na svrgavanje predsjednika Donalda Trumpa. Jasno je da ovaj globalni politički proces na kraju može dovesti do pobjede Joea Bidena na predsjedničkim izborima. Čak su i ruski mediji Trumpa već otpisali i više ne vjeruju u njegovu pobjedu.

Bilo bi naivno pomisliti da će veliki svijet koji svrgava Trumpa biti ljubazan prema Bidenu, ali moguće je da će vektori moći biti preusmjereni prema Kini. Trump je vjerojatno i sam htio ozlijediti Kineze kada je govorio o "kineskom virusu", ali je smrtno pogriješio. Prije nismo nosili maske, za razliku od Kineza. Život pod nadzornim kamerama mnogima je od nas neobičan, ali u Kini je sve drugačije.

Europa u 21. stoljeću nije imala iskustva sustavnog organiziranja ljudi za civilnu zaštitu ni od čega, ali Kina to ima. Danas u gotovo svakoj zemlji u Europi vlada može reći: "Napuštanje zemlje je opasno, a većina građana ostat će kod kuće."

Možda virus ne biste trebali nazivati ​​kineskim, no kako životni stil koji nam nameće pandemija? Vlada veliko i razumljivo razočaranje. Nekoliko stotina ljudi okupilo se jučer u Hyde Parku u Londonu, zbog kojih je nošenje maske ispod njihovog dostojanstva i nisu ih spremni žrtvovati. Razgovarali su o svemu i zvučali su protuvladini i protuznanstveni razlozi da ne nose maske. Ali ljudi su se iskreno brinuli da će od sada nošenje maski biti obavezno. Mnogima je lice možda najvrijednije što imaju i oni to ne žele skrivati. No čak je i Trump fotografiran u maski koju je nazvao "domoljubnim činom". Putina još nismo vidjeli u maski, ali vidjeli smo ga u žutom zaštitnom odijelu, slično svemirskom odijelu za astronauta, kako posjećuje bolnicu za pacijente s koronavirusom. Ako je to uopće bio on.

U nekim su zemljama održani izbori i referendumi, ali "na brzinu", kako bi se moglo činiti. Nema dokaza da su uvjeti pandemije povoljni za obnavljanje mandata, ali to je uglavnom slučaj. Općenito, možemo biti sigurni da, očito, vlasti kao takve nisu previše opterećene novom prilikom da svoje građane puste i smjeste kući ako je potrebno. Danas riječ pandemija može sve lako objasniti i opravdati.

Postoje i druge okolnosti. O pandemijama se nekada govorilo na različitim jezicima. Kuga se nije uvijek nazivala kugom, poput španjolske gripe. Coronavirus i covid-19 jedino je ime koje svi u svijetu ćirilice i latinice znaju u istom obliku. Da, SARS se također zvao isto, ali ptičja gripa, recimo, ne. Svestranost imena možda nije toliko važna, ali vijesti o pandemiji sada se mogu pratiti na bilo kojem jeziku. Najmanji je broj umrlih u posljednja 24 sata, a najveći broj pozitivnih testova. Jednostavno je.

Napokon, dolazimo do onoga što mora biti važno, barem je uvijek bilo važno od početka civilizacije. Kamo novac odlazi tijekom ovih mjeseci? Tko gubi, a tko zarađuje? Burze dobro reagiraju na dobre vijesti o razvoju cjepiva i padu kada Trump (verbalno) napadne Kinu. Proizvodnja nafte održava se na istoj razini nekoliko mjeseci kako bi se njome moglo trgovati, ali po cijeni manjoj od 50 dolara po barelu, budući da je proizvodnja nafte u Sjedinjenim Državama neisplativa ispod te granice.

U Europi je upravo postignut dogovor o zajmu na financijskom tržištu od 750 milijardi eura, koji će se raspodijeliti između 27 država kako bi se ekonomija obnovila od učinaka koronavirusa. Hrvatska će dobiti 22 milijarde prihoda u proračunu, kao i potpore i zajmove. Italija će dobiti 81 milijardu neopozivih sredstava i 128 milijardi kredita, odnosno samo 209 milijardi. Talijanski dug bio je golem i prije pandemije (128,3% BDP-a u 2019.), a predviđa se da će ove godine doseći 155,7%. Na primjer, dug je, primjerice, Grčke, koja utjelovljuje europski dug, iznosio 176,6% BDP-a. Europa si jednostavno nije mogla priuštiti da se Italija sruši i eventualno napusti Europsku uniju.

  secret files 640x360          

Najčudnija stvar u vezi s Europskim fondom za oporavak gospodarstva od covid-19 je, mislim, odluka o smanjenju financiranja zdravstva koju je prvotno planirala Europska komisija. Predsjednica povjerenstva Ursula von der Leyen rekla je da je to "tužno", ali ipak sasvim dovoljno, i trijumfalno "pozdravila" laktima činjenicu da je nakon pet dana moguće postići dogovor o financiranju kriza Europske unije. Istina, nitko se od čelnika 27 država ili njihovih vlada nije žalio na ovu odluku.

I cijelo to vrijeme mala skupina ljudi, od kojih su većina Amerikanci i Kinezi, zarađuje milijardu dolara tjedno. Milijarderi sami nude državi da im nametne dodatne poreze kako bi time pridonijeli gospodarskom oporavku. Za to su vrijeme milijuni ljudi na planetu ostali bez posla, a mnoge su industrije zaronile u krizu. Kamo nas sve ovo vodi? Kakva će biti budućnost? U kojem ćemo se svijetu jednog dana probuditi kad pandemija završi? S razlogom se možemo brinuti i postavljati bilo kakva pitanja. Nešto nije u redu.

izvor
https://inosmi.ru/social/20200724/247812831.html

O autoru
Miro Sinj
Author: Miro SinjWebsite: https://fx-files.comEmail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Glavni urednik stranice!
Miro Smolčić je krenuo kao čitatelj i gotovo odmah se stavio u službu prenositelja znanja. Od samih početaka je s nama i promoviran je u glavnog urednika stranice. Posebni su mu interes drevne civilizacije na ovim postorima i njihova povezanost sa teorijom drevnih vanzemaljaca.
Nedavni članci:

Comments powered by CComment

WMD hosting

wmd dno