UGRIZ ZMIJE
24 Svi 2009- Detalji
- Kategorija: Lijekovi
- Napisao/la Miro-sinj
- Hitovi: 11951
I zmije traže svoje mjesto pod suncem, zato je dobro znati što nam je činiti ako nas ugrize. Donosimo savjete o tome kako realizirati naš suživot.
Kod nas samo dvije otrovnice
Na našem području živi 14 vrsta zmija, od kojih su samo dvije otrovnice, poskok i riđovka. Iako je poskok nešto otrovniji od riđovke, obje zmije su manje otrovne od, primjerice, afričkih ili azijskih zmija otrovnica, pa je njihov ugriz rijetko kad smrtonosan.
Poskok (Vipera ammodytes)
Poskok (modras, kamenjarka, Vipera ammnodytes) je pepeljasato sive boje i naraste do jednog metra. Glava mu je srcolika, s karakterističnim roščićem na vrhu nosa. Uzduž hrpta nalazi se tamna vijugava linija koja ide od glave do vrha repa i karakteristična je za svaku viperu (tzv. Kainov znak). Sa strane su tamne mrlje. Poskok živi uglavnom u južnim, krševitim krajevima. Riđovka (šarka, Vipera berus) je rasprostranjena u cijeloj Europi. Duga je oko 60 do 80 cm i također ima cik-cak liniju uzduž tijela. Postoje dvije vrste: Vipera berus bosniensis i Vipera pseudoaspis.
Riđovka (šarka; Vipera berus)
A kad zmija ugrize, najvažnije je utvrditi je li otrovna ili ne. Za razliku od neotrovnih, otrovne zmije imaju trokutastu glavu, uske eliptične oči i udubljenje između očiju i nosnica. U postupcima samopomoći sugerira se da se ne kreće u lov na zmiju zbog rizika ponovnog ugriza. Ako je zmija ubijena, poželjno je donijeti je u bolnicu radi točne identifikacije, što bitno utječe na terapijski postupak. Na mjestu ugriza obično se vide dvije ubodne ranice od zmijskih zuba međusobno udaljene šest do osam milimetara, iako može biti i samo jedna ranica ili čak samo ogrebotina. Nalaz ranice ne znači da je otrov sigurno ubrizgan u tijelo. Prema podacima, čak 22 posto dokazanih ugriza nema znakova otrovanja.
Reakcije nakon ugriza
Na mjestu ugriza sljedeća dva sata javljaju se bol i otok. Kod težih otrovanja bol nastupa brzo i neobično je oštra - otok se također brzo širi i može biti praćen jakim potkožnim krvarenjima. Na koži se, uz crvenilo, mogu javiti mjehuri s krvavim sadržajem. Neposredno nakon ugriza u gotovo polovice ugriženih javljaju se opći simptomi poput vrtoglavice, mučnine i povraćanja, osjećaja opće slabosti te otok regionalnih limfnih čvorova (u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku). Blijeda i hladna koža, orošena znojem, uz ubrzan rad srca i pad krvnog tlaka znakovi su šoka, koji se uglavnom razvija postupno i glavni je uzrok smrti.
Kako postupiti
- Ako zmija nije otrovnica... U tom slučaju ranu treba obilno isprati vodom, namazati antibiotskom mašću i zamotati zavojem. Zatim provjeriti kad je osoba zadnji put cijepljena protiv tetanusa i, ako je prošlo više od pet godina, potrebno je docjepljivanje.
-
Ako se sumnja na otrovnicu... Kod sumnje na zmiju otrovnicu ugrižena osoba mora strogo mirovati, tj. treba izbjegavati i najmanji pokret, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna ranica imobilizirati. Oko pet do deset centimetara iznad mjesta ugriza ugriženi ekstremitet treba podvezati srednje jakim stiskom kako bi se zaustavila venska i limfna cirkulacija, a radi usporavanja širenja otrova u organizmu. Važno je da se ne podveže prečvrsto kako se ne bi zaustavila arterijska cirkulacija. Nužan je hitan prijevoz ugrižene osobe u bolnicu. U načelu se hospitalizira svaki slučaj ugriza zmije, ne razmišljajući suviše je li otrovna ili neotrovna.
U literaturi se može naići na različite, pa i proturječne upute o postupcima nakon zmijskog ugriza, koje laike, a nerijetko i medicinske stručnjake, mogu dovesti u nedoumicu. Danas je općeprihvaćeni stav da se ranica NE zarezuje, otrov se NE isisava, a led se ne stavlja na mjesto ugriza!!!
Antidot za zmijski ugriz (antiviperinum) potječe iz konjskog seruma, a sadrži protutijela koja je konj proizveo nakon što mu je ubrizgan zmijski otrov. Antiviperinum se daje isključivo u bolničkim uvjetima intravenski, i to samo kad je strogo indiciran, s obzirom na to da antiserum može izazvati ozbiljne, pa čak i po život opasne reakcije.
Prevencija zmijskog ugriza
Neke ugrize, poput onih kad osoba slučajno stane na zmiju, gotovo je nemoguće spriječiti. Međutim, postoje mjere predostrožnosti koje mogu znatno umanjiti mogućnost da vas zmija ugrize:
- Pustite zmiju na miru. Mnogi ljudi bili su ugriženi pri pokušaju da zmiju ubiju ili joj se što više približe.
- Izbjegavajte visoku travu ako nemate prikladnu obuću (debele kožne čizme), te se krećite već postojećim stazama.
- Ruke i noge ne stavljajte na mjesta koja nisu pregledna (primjerice, zavlačiti ruku u grm ili iza nekog kamena). Ne podižite kamenje ili komade drva ako niste na dovoljnoj udaljenosti od potencijalnog napada zmije.
- Posebno budite oprezni i pripravni penjete li se po stijenama.
Izvor: www.vasezdravlje.com
kako, izlječiti, ugriz, zmije, zmijski, ugriz
Comments powered by CComment