10 stvari koje ni u ludilu ne raditi tijekom katastrofe
26 Tra 2019
- Detalji
- Kategorija: Preživjeti 2012
- Kreirano: Petak, 26 Travanj 2019 12:53
- Napisao/la Danijel Folnegović
- Hitovi: 12148
Najgora stvar što se tiće katastrofa i hitnih slučejeva je ta da uglavnom dolaze bez ikakvih upozorenja i jako su nepredvidljive i vrlo često fatalne. Nekad je stvarno teško znati kako ispravno postupiti, pogotovo ako niste mnogo razmišljali i vježbali taj neki scenarij u kojem ste se naglo zatekli. No stručnjaci se ipak slažu oko nekih stvari koje nikako nebiste smjeli učiniti ukoliko vas zadesi nepredviđena situacija katastrofe.
Evo i popisa:
# 1. Nemojte paničariti
Ovo je prva stavka na gotovo svakoj listi grešaka koja se treba izbjeć ili stvari koje ne treba raditi kada se nađete u opasnoj situaciji. Za mnoge ljude, prva reakcija u hitnom slučaju ili katastrofi je da ih uhvati panika.
Nažalost, kada paničarite, zapravo možete sebe i svoje najmilije dovesti u opasnost. U većini katastrofa ili hitnih slučajeva, postoji vrlo kratak vremenski period u kojem, ako ste sposobni odgovoriti brzo i na pravi način, možete spriječiti ozbiljne ozljede i možda čak spasiti svoj život. Zato nemojte paničariti.
# 2. Ne podcjenjujte opasnost
Ovo je još jedna od stvari koje nikada ne bi trebalo učiniti u katastrofi ili izvanrednom događaju, tako da ju je većina stručnjaka uključila u njihove popise. Začudili biste se koliko mnogo ljudi ne prati izvješča o vremenu ili drugih informacija od strane vlasti i uvjereni su da baš i nije tako loše.
Podcjenjivanje opasnosti u slučaju katastrofe ili hitne situacije znači da se vaše odluke neće donositi na temelju činjenica, nego vaših procjena koje su očito bile loše. Podcjenjivanje opasnosti je jedan od glavnih razloga zašto se ljudi ne evakuiraju na vrijeme i onda ostaju zarobljeni u opasnosti.
Ostankom na opasnom području ne ugrožavate samo svoj život, nego i živote spasioca koji će vas pokušati spasiti, a sve samo zato što ste podcjenili katastrofu. Da ne pričam da time direktno ugrožavate i cijelu svoju obitelj i voljene od teških tjelesnih ozljeda, pa čak i smrti.
# 3. Ne pomičite nekoga tko je ozlijeđen
Većina stručnjaka se također slaže s time. Osim ako niste obučeni medicinski stručnjak, nikada ne pomičite nekoga tko je ozlijeđen. Izuzetak bi bio jedino da nekoga pomaknete zato što se nalazi u još težoj situaciji, npr. visi s ruba litice, ili vidite da velika bujica vode ide prema njemu i sl.
Ako je netko, na primjer, ozlijeđen i još uvijek se nalazi u svom automobilu, ne premještajte ga dok ne stignu bolničari, osim ako se automobil ne zapali ili napuni vodom. No, kao opće pravilo, nikada ne pomičite nekoga tko je ozlijeđen dok netko tko je medicinski obučen ne procijeni i ne stabilizira ozljede.
# 4. Ne pokušajte plivati do nekoga tko se utapa
O ovome se slažu svi stručnjaci do posljednjeg. Nikad ne pokušavajte plivati da spasite nekoga tko se utapa. To je izuzetno teško za roditelje i za većinu ljudi koje poznajem.
Vaš prvi instinkt bit će da skočite u vodu da pomognete nekome tko je u nevolji. Ali kada se netko utapa ili čak misli da se utapa, on prelazi u mod za preživljavanje.
Ako niste sami uvježbani tehnikama sigurnog spašavanja, žrtva utapanja može vas gurnuti pod ili čak vam ne dozvoliti da se spasite. Ako možete ostati na kopnu i baciti im spasilački pojas, granu ili neki drugi predmet kako bi se mogli držati dok vi nastavljate pokušavati dobiti pomoć, njihove su šanse za preživljavanje mnogo, mnogo bolje.
# 5. Ne "smrznite" se
U hitnim slučajevima prirodni instinkt za mnoge ljude je da se zamrznu i ne čine ništa. Kako strah preplavljuje vaše tijelo, vaši mišići reagiraju zatezanjem, a primitivni dio vašeg mozga signalizira vašem tijelu da ostane nepomaknuto u nadi da će opasnost proći.
To je isti instinkt koji imaju i mnoge životinje kada su ugrožene. Borba protiv ovog prirodnog impulsa u slučaju nužde ili katastrofe može biti ključni čimbenik u spašavanju vašeg života. U nekim slučajevima, biti u mogućnosti gurnuti strah po strani pa se brzo udaljiti od opasnosti, može doslovno spasiti vaš život ili život voljene osobe.
# 6. Nemojte misliti
Hormoni koji preplavljuju vaše tijelo kada ste ugroženi, mogu spriječiti onaj dio mozga koji upravlja višim funkcijama, uključujući memoriju.
Zato ljudi u hitnim slučajevima zaboravljaju brojeve telefona koje su poznavali cijeli svoj život, zaboravljaju da imaju aparat za gašenje požara samo nekoliko koraka dalje, ili besciljno lutaju satima nakon napada. Poznato je da ljudi zaboravljaju svoje ime, svoj telefonski broj, ili čak daju staru adresu za hitne slučajeve kad su u paničnom modu.
Kad vam prijeti katastrofa, važno je da brzo dođete do kontrole nad tijelom, bilo disanjem ili nekom drugom tehnikom, tako možete razmišljati o tome što će biti vaše sljedeće akcije.
# 7. Ne zanemarite sigurnosne postupke od katastrofe
Kada se suočite s neočekivanom katastrofom kao što je uragan, poplava ili potres, važno je unaprijed znati kako se najbolje zaštititi. Ako se preselite na novo područje ili ste u novom području zbog posla ili odmora, odvojite neko vrijeme kako biste saznali koje vrste izvanrednih stanja i katastrofa prevladavaju u tom području.
Katastrofe ne udaraju uvijek kada ste kod kuće. Saznajte koji su planovi za hitnu evakuaciju područja na kojem se nalazite kako biste vi i vaša obitelj mogli biti bolje pripremljeni ako se nešto dogodi. Potražite sklonište ili se evakuirajte kako je preporučeno, ovisno o vrsti katastrofe koja vas pogađa.
# 8. Ne dozvolite si da ste bez gotovine
U hitnim slučajevima ili katastrofi, nikada nemojte biti uhvaćeni bez barem neke gotovine. U satima ili danima neposredno nakon hitne situacije ili katastrofe, raspolaganje gotovinom može vam pomoći da mirno prođete kroz situaciju.
Čak i 200-300kn u malim novčanicama može pomoći da prijeđete kroz hitnu situaciju, posebno ako su tradicionalne banke nedostupne ili zatvorene.
Kada dođe do kaosa, više ljudi će trebati pomoć nego ljudi koji će im pružiti pomoć. Čak će i dobri samaritanci biti rastrgani oko toga kome će najprije pomoći kad su resursi ograničeni. Ako imate gotovinu na raspolaganju, možda ćete moći kupiti benzin, vodu, hranu, ili čak i vožnju do sigurnog mjesta, dok će drugi ostati zaglavljeni pokušavajući shvatiti što učiniti.
# 9. Nemojte se oslanjati na svoj mobilni telefon
Kada se dogodi velika izvanredna situacija ili katastrofa, mnogi, mnogi ljudi će paničariti. Njihov prvi instinkt će biti za korištenjem mobitela za pozivanje hitnih službi ili za stupanje u kontakt s najbližima.
Sve aktivnosti GSM mreže mogu raditi dok ima struje, ali ako nema struje, rade dok ima pomočne baterije, ali kad se i ona potroši na žalost više nema signala niti ikakve koristi od mobitela. Imajte na umu da večina GSM mreža propušta tekstualne poruke, čak i kad nije moguče uspostaviti glasovni poziv!
No, najbolje je imati alternativni način komuniciranja s članovima obitelji ili voljenima koji se ne oslanja na tornjeve mobitela ili mobilne telefone, te odaberite mjesto sastanka u slučaju da ne možete komunicirati.
# 10. Ne brinite o normalnim rutinskim stvarima
Stručnjaci su utvrdili da se mnogi ljudi brinu o normalnim rutinskim stvarima tijekom hitne situacije ili katastrofe i zapravo ih to dovodi u opasnost, a u nekim slučajevima uzrokuje njihovu ozljedu ili smrt.
U izvanrednoj situaciji ili katastrofi, vaš prvi prioritet je izbjegavanje opasnosti i traženje sigurnosti. Ako je vaša kuća u plamenu ili poplavi brzo, ne vraćajte se unutra po svoj novčanik, isključiti pećnicu, pronaći hranu za kućne ljubimce, odgovoriti na telefon koji zvoni itd.
Siguran sam da postoji još mnogo stvari koje trba izbjegavati u izvanrednim slučajevima, ako se kojih sjetite napišite u komentare da svi vidimo i budemo upozoreni.
Comments powered by CComment