Snimljena prva crna rupa - evo priće u pozadini!
11 Tra 2019
- Detalji
- Kategorija: Nova saznanja
- Kreirano: Četvrtak, 11 Travanj 2019 11:04
- Napisao/la Danijel Folnegović
- Hitovi: 11451
Astronomi su snimili prvu sliku crne rupe koja se nalazi u udaljenoj galaksiji.
Veličine je 40 milijardi km - tri milijuna puta veća od Zemlje - te su je znanstvenici opisali kao "čudovište".
Crna rupa je udaljena 500 milijuna trilijuna km i fotografirana je mrežom od osam teleskopa diljem svijeta.
Detalji su objavljeni u Astrophysical Journal Letters časopisu.
Snimio ju je Event Horizon Telescope (EHT), mreža od osam povezanih teleskopa.
Profesor Heino Falcke, sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj, koji je predložio eksperiment, izjavio je za BBC News da je crna rupa pronađena u galaksiji M87.
"Ono što vidimo veće je od veličine našeg cijelog Sunčevog sustava", rekao je.
"Ima masu čak 6,5 milijardi puta veću od mase Sunca. I to je jedna od najtežih crnih rupa za koju mislimo da postoji. To je apsolutno čudovište, prvak u teškoj kategoriji crnih rupa u svemiru."
Slika prikazuje intenzivno svijetli "vatreni prsten", kako to opisuje profesor Falcke, koji okružuje savršeno kružnu tamnu rupu. Svijetla aureola je uzrokovana pregrijanim plinom koji pada u rupu. Svjetlost je svjetlija od svih milijardi drugih zvijezda u galaksiji zajedno - zbog čega se i može vidjeti na takvoj udaljenosti od Zemlje.
Rub tamnog kruga u središtu je točka u kojoj plin ulazi u crnu rupu, to je objekt koji ima tako veliku gravitacijsku privlačnost, da joj čak ni svjetlost ne može pobjeći.
"Iako su to relativno jednostavni objekti, crne rupe podižu neka od najsloženijih pitanja o prirodi prostora i vremena, te u konačnici samog našeg postojanja".
"Zanimljivo je da je slika koju promatramo toliko slična onoj koju dobivamo iz naših teoretskih izračuna. Sada izgleda da je Einstein opet bio u pravu."
Imati ovu sliku omogućit će istraživačima da nauče više o tim tajanstvenim objektima. Bit će oduševljeni vidjeti načine na koje crna rupa odstupa od onoga što se očekuje u fizici. Nitko doista ne zna kako je stvoren svijetli prsten oko rupe. Još je zanimljivije pitanje što se događa kada predmet padne u crnu rupu.
Profesor Falcke je imao ideju za projekt kada je doktorirao 1993. godine. U to vrijeme nitko nije mislio da je tako nešto uopče moguće. Ali on je prvi shvatio da će se određena vrsta emisije stvoriti blizu i oko crne rupe, koja će biti dovoljno snažna da je otkriju teleskopi na Zemlji.
Prisjetio se i čitanja znanstvenog članka iz 1973. koji je sugerirao da se zbog svoje ogromne težine crne rupe pojavljuju 2,5 puta veće nego što zapravo jesu.
Ta dva čimbenika iznenada su učinila da je naizgled nemoguće, moguće. Nakon što je 20 godina raspravljao o slučaju, profesor Falcke uvjerio je Europsko istraživačko vijeće da financira projekt. Nacionalna zaklada za znanost i neke agencije u istočnoj Aziji pridružile su se projektu sa više od 40 milijuna funti financijskih sredstava.
To je investicija koja se isplatila objavljivanjem slike. Prof. Falcke je rekao da osjeća da je "njegova misija ispunjena".
Rekao je: "Bilo je to dugo putovanje, ali ovo je ono što sam htjela vidjeti vlastitim očima. Htjela sam znati je li to stvarno?"
Niti jedan teleskop nije dovoljno snažan da vidi crnu rupu. Tako je, u najvećem takvom eksperimentu, prof. Sheperd Doeleman iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian sveučilišta vodio projekt postavljanja mreže od osam povezanih teleskopa. Zajedno, oni tvore teleskop Event Horizon i mogu se smatrati nizom tanjura veličine planeta.
Svaki se nalazi visoko na raznim egzotičnim mjestima, uključujući vulkane na Havajima i Meksiku, planine u Arizoni i španjolskoj Sierra Nevadi, u pustinji Atacama u Čileu i na Antarktiku.
Tim od 200 znanstvenika usmjerio je umrežene teleskope prema M87 galaksiji i skenirao u razdoblju od 10 dana.
Informacije koje su prikupili bile su previše za slanje preko interneta. Umjesto toga, podaci su pohranjeni na stotinama tvrdih diskova koji su letjeli u središnje procesne centre u Bostonu, u SAD-u i Bonnu u Njemačkoj, kako bi se prikupile informacije. Katie Bouman, studentica doktorskog studija na MIT-u, razvila je algoritam koji je spojio podatke iz EHT-a. Bez njezina doprinosa projekt ne bi bio moguć. Profesor Doeleman opisao je to postignuće kao "izvanredan znanstveni podvig".
"Postigli smo nešto za što se pretpostavljalo da je nemoguće prije samo jedne generacije", rekao je.
"Napredak u tehnologiji, veze između najboljih svjetskih radijskih opservatorija i inovativnih algoritama su se spojile kako bi se otvorio novi prozor prema crnim rupama."
Tim također prikazuje sliku supermasivne crne rupe u središtu naše galaksije, Mliječnog puta.
Čudno zvuči, da je teže snimiti crnu rupu u središtu naše galaksije nego dobiti sliku iz udaljene galaksije udaljene 55 milijuna svjetlosnih godina. To je zato što, iz nekog nepoznatog razloga, "vatreni prsten" oko crne rupe u srcu Mliječnog puta je manji i prigušeniji.
Izvor: https://www.bbc.com
Comments powered by CComment