Koncepcija prehrane za oboljele od raka
18 Tra 2009- Detalji
- Kategorija: **Liječenje raka**
- Kreirano: Subota, 18 Travanj 2009 12:00
- Napisao/la Danijel Folnegović
- Hitovi: 21346
Napisala: Ivona Živković
Mnogi dobri alternativni tretmani nisu ostvarili puni efekt samo zato što uz njih nije išla i odgovarajuća prehrana.
Liječiti se od raka, a nastaviti s uobičajenim načinom prehrane i uopće života je kao kada biste jednom rukom gasili vatru vodom, a drugom dolijevali ulje. Takav „vatrogasac“ bi konačno pao potpuno iscrpljen i vatra bi na kraju prevladala. To se događa s imunitetom.
Koliko je ishrana važna mogli ste zaključiti iz svega do sada navedenog, jer i samo uzimanje hrane izaziva ogroman broj kemijskih reakcija u organizmu. A cilj većine terapija je promjena nekih biokemijskih procesa.
Ne možete se liječiti od raka, a nastaviti u organizam unositi kofein, rafinirani šećer, rafinirano brašno, rafinirano ulje ili veći dio vremena provoditi uz TV ili računalo u zatvorenom prostoru, bez Sunca i cirkulacije svježeg zraka. Zna se i da mobilni telefoni utječu na frekvencije pojedinih molekula u organizmu.
Takav tretman onda nema efekta.
Kod raka se tretira čitav metabolički proces i važno je i ono što se uzima i ono što se ne smije uzimati.
Rak je definitivno bolest koja je posljedica kronično poremećenog metabolizma, pa se, logično, može i liječiti i samo hranom ukoliko bi ona djelovala tako da može uništiti kancerogene stanice, zaustaviti kancerogene procese, podignuti imunološki sustav i vratiti metabolizam u normalu.
Ovo je moguće samo sa hranom koja sadrži hranjive tvari koje uništavaju stanice raka.
Evo samo nekoliko hranjivih tvari iz povrća za koje se do sada zna da djeluju pogubno na stanice raka: sirova mrkva ( alfa karoten, beta karoten, Vitamin E...), sirove brokule (sulforafani/izotiocinati), sirovi kupus (izotiocinati), zelena šparoga (saponini), cikla (proantocianidini), začin turmerik (kurkurmin)...
Ovakav način liječenja traži veoma precizno definiran jelovnik, a ne nasumce odabrane sirove namirnice ili makrobiotiku.
Pored toga važno je i gdje se nalazi rak i u kojem je stadiju, koliko je oslabljen imunološki sustav, u kakvom je stanju čitav organizam, odnosno koliko energije ima za odvojiti za probavljanje hrane. Sirova hrana traži više energije da bi se apsorbirala, nego kuhana.
Dakle, ne postoji univerzalna dijeta za rak, već se ona prilagođava svakom pacijentu posebno. Ono što se pokazalo uspješno kod nekog, ne mora značiti da će djelovati kod svakog.
Nije dopustivo ni miješanje različitih dijeta, ukoliko ne poznajemo točno način kako dijeta „radi“.
Zato se prije primjene određene dijete moramo strogo upoznati s onim što autor dijete nalaže. I to ćemo proučiti iz knjige sa protokolom.
Pravljenje adekvatnih antikancerogenih dijeta je posljednjih desetljeća dalo jako dobre rezultate.
Ima slučajeva i gdje su si i sami oboljeli uspjeli napraviti efektnu recepturu i promjenom prehrane uspjeli se sami izliječiti. Ali, ovakav pristup je bio, ipak, samo slučajnost. Nasumce tražiti lijek mijenjajući prehranu može biti ponekad kobno gubljenje vremena.
Također, treba znati da pojedini antikancerogeni nutrijenti ne idu s nekim drugim nutrijentima i može doći do njihovog konflikta pri čemu se antikancerogeni efekt oslabi ili potpuno poništi.
Dakle, hrana jest lijek, ali samo kada se točno zna što se unosi i kako to djeluje na rak.
KAKO DJELUJE ANTIKANCEROGENA PREHRANA
Za razliku od uzimanja klasičnih (alopatskih ) lijekova gdje se često propisuje da određeni lijek ne smije uzimati u kombinaciji s nekim drugim ili na primjer u kombinaciji sa alkoholom - sve ono što nije zabranjeno ostaje dozvoljeno u vrijeme terapije. S antikancerogenom dijetom nije tako.
U terapiji raka se uzima samo ono što je propisano i na način kako je propisano i ništa više izvan toga.
Sve antikancerogene dijete se prave strogo vodeći računa o tome da se nutrijenti u njima koji deluju kao ubojice raka kombiniraju tako da se time njihovo djelovanje pojačava. Vremenom tako dolazi do kumulativnog efekta.
Ukoliko neki nutrijent ovo ometa i efekt razblažuje, on smanjuje kumulativni efekt. Taj kumulativni efekt traži 3 do 5 tjedana striktno propisane dijete.
Na primjer, u svim antikancerogenim dijetama se moraju izbjeći svi klorini. To znači da se ne može koristiti hrana dopunjena vodom iz bunara ili pripremljena u takvoj vodi. Klor uništava mnoge antikancerogene fitonutrijente i tako oštećena hrana se ni na koji način u procesu probavljanja ne može povratiti u oblik koji je imala. Također se ne smiju piti sokovi razblaženi vodom s bunara (kloriranom ili floriranom). Na primjer u “Brantovoj voćnoj dijeti” ne može se sok od svježe cijeđenog voća zamijeniti kupovnim sokom iz boce.
S ovog aspekta sva hrana koju unosimo u organizam dijeli se na:
1. Onu koja jača rak i mikrobe u stanici raka ili u tijelu. To su: rafinirani šećer, rafinirano brašno, gazirana pića, mliječni proizvodi...
2. Hrana koja je uzročnik raka ( transmasne kiseline – margarin, pomfrit i sva druga procesuirana hrana, aspartam – zalslađivač u dijetetskim napicima, nutra sweet, MSG, višemasna nezasićena ulja, kao i ulje kukuruza, i sl.)
3. Hrana koja direktno ometa terapiju za rak (klor, fluor, alkohol, kava...)
4. Hrana koja ometa i iscrpljuje imunološki sustav jer ga tjera na ubijanje kancerogenih proteina (teletina, puretina i uopće previše proteina...)
5. Hrana koja sadrži nutrijente koji ubijaju rak, zaustavlja širenje raka ili na neki način pomaže u tretmanu protiv raka kao sve vrste agruma (naranče, mandarine, grožđe sa košticama i ljuskom), maline, jagode, brokule, karfiol, neke trave, šparoge, ananas, badem...).
Vidjeli smo da je rak uglavnom nastao zbog unošenja u organizam određenih supstanci koje su stvorile fundamentalno lošu biokemijsku reakciju zbog čega je stanica postala kisela. Ovakva sredina je izuzetno dobra za formiranje mikroorganizama.
Iako u samom duhanu nije dokazano da postoje kancerogene supstance, u njemu se mogu naći gljivice koje tako uđu u organizam i mogu uzrokovati nastajanje raka. Zato neki pušači obole od raka, neki ne. Neki obole, a da nikada nisu zapalili cigaretu. Nastaviti sa pušenjem u vrijeme terapije je besmisleno.
Gljivice u organizmu su veliki problem za one koji sprovode antikancerogenu dijetu jer traže nutrijente u skladu sa svojim potrebama kako bi opstale. Tako traže nikotin, sladoled, pivo, fermentiranu hranu, šećer... Organizam tako osjeća strahovitu potrebu da baš to jede. Pored toga gljivice uzimaju hranu zdravim stanicama pa su ljudi , obično pušači, napunjeni gljivicama često mršavi iako mnogo jedu.
Stavljati ove ljude na posebno rigorozan režim prehrane je za njih psihološki izuzetno teško.
Dijeta doktora Roberta O. Janga dizajnirana je tako da balansira pH vrijednost u krvi i “ukloni” gljivice i plijesan iz tijela. Njegova dijeta potpuno isključuje voće, vjerojatno zbog šećera, i pokazala se veoma uspješnom i u konverziji kanceroznih stanica u normalne koje su spremne izvršiti apoptozu. Bez glikoze kancerozna stanica ne može opstati.
Zanimljivo je da i šmrkva ima visoki nivo glikoze, ali sa njom će u kanceroznu stanicu ući i nutrijenti koji ubijaju rak, pa je tako mrkvaglavni sastojak skoro svih antikanceroznih dijeta sa povrćem.
Međutim, ako se napravi kombinacija sa povrćem takva da kancerozna stanica može uzeti glikozu iz nekog drugog izvora u čijoj molekuli nema otrovnih supstanci, ona će se nahraniti i time je tretman oslabljen.
To znači da se ne smije uzimati povrće ili voće koje sadrži visok nivo glikoze, ukoliko istovremeno tu nisu sadržani nutrijenti koji ubijaju rak.
Idealno je zato da sto posto svega što se jede u tretmanu protiv raka bude u kategoriji onoga što nutrijentima ubija rak.
SIROVA HRANA
Najbolji izvor nutrijenata koji djeluju ubitačno na rak sadrži sirova hrana. Kuhanjem se uništava najveći dio enzima u hrani. Hrana sadrži neophodne enzime za probavljanje kako bi se hranjivi sastojci iz čitave mase izdvojili. Kuhanjem se stvara situacija da organizam količinski traži mnogo više hrane da bi mogao izdvojiti dovoljno potrebnih nutrijenata.
Posebno je beskorisno pasterizirano mlijeko jer je u njemu praktično uništeno sve zbog čega je ono vrijedno pijenja.
Iako je točno da su neki nutrijenti kuhanjem spremniji za unošenje u organizam, danas ipak prevladava mišljenje da je mnogo bolje jesti sirovo voće i povrće nego kuhano.
Kuhaju se uglavnom mahunarke: grah, leća, grašak...
Svaka dijeta za liječenje od raka je zato zasnovana na sirovoj hrani. Izuzetak se pravi samo kod oboljelih u završnom stadiju raka čiji je organizam toliko iscrpljen da nisu u stanju probavljati sirovu hranu jer bi time potrošili mnogo više energije nego što bi je dobili. Za njih se zato preporučuje makrobiotika sa kuhanim juhama i posebnim dodacima koji sadrže enzime. Na primjer, hranjiva formula “Barely Power” sadrži sve enzime i to je hladnoprocesiran proizvod. Postoji i “SON Formules” koja je namijenjena izuzetno slabim pacijentima jer se u njoj nalaze aminokiseline koje uopće ne zahtijevaju energiju da bi se u organizmu procesuirale. Tako “ Barley Power” puni organizam enzimima, a “SON Formules” amino kiselinama.
I dijeta u liječenju raka “Laetrilom” zasnovana je na sirovoj hrani s tim što je glavni sastojak u svim namirnicama uvijek vitamin B17. Poznato je da njega najviše ima u košticama biljaka iz roda ruža, a najviše u košticama marelice (u bademu). Ali, zbog enzima, kako bi se B17 bolje procesuirao mora se pojesti i plod.
“ Jedenje kuhane hrane sprečava imunološki sustav da radi na onomo što je zaista važno u održavanju zdravog i mladog tijela. Mi iscrpljujemo imunološki sustav kada se on mora boriti s neprirodnom kuhanom hranom, kemijski baziranim dodacima hrani, pesticidima, herbicidima, fungicidima, hormonima (u mesu, živini i mliječnim proizvodima) i brojnim drugim toksinima koje svakodnevno unosimo i probavljamo ih, udišemo ili apsorbiramo kroz kožu. Kada nam je imunološki sustav zaista potreban da nas održi (kada se organizam suoči sa bolešću ili se razvije u njemu neka infekcija) njemu nedostaja snaga da se svom silom odupre”.
Tada se medicina bavi nastojanjima da ojača imunološki sustav. To ojačavanje, međutim, traži vrijeme, a oboljeli od raka ga često nemaju. Jednostavno, kuća se ne zida kada počinje oluja.
Hrana koju treba izbjeći u antikanceroznom tertmanu su: životinjski proizvodi, posebno proteini i masti, posebno kuhano meso, jaja, mlijeko itd. Ponekad se dozvoljava maslac zbog njegovih masti. Moraju se izbjeći svi rafinirani šećeri i škrob, ugljikohidrati, ulja. Treba jesti samo sirovo voće i povrće i sokove i kaše.
SOKOVI I KAŠE
Cijeđenjem voća i povrća nutrijenti koji ubijaju rak se istisnu iz vlakana i tako se lakše probavljaju. Na taj način stanice konzumiraju mnogo više nutrijenata količinski. Tako je i kumulativni efekt kod ubijanja raka jači. Vlakna su dobra za probavu i također se uzimaju.
Loša strana pravljenja soka je što se nutrijenti ne iscijede iz kore i zrnja, posebno kada se teži konzumiranju vitamina B17, koji je ubojica raka broj jedan. Zato se u mikseru izmrve i koštice i ljuska. To se ne odnosi i na tvrdi dio koštice marelice i breskve koje su ipak prejake, ali koštice grožđa, jabuke, kruške se uzimaju.
Kada se koristi dijeta povrćem gdje je glavni sastojak mrkva, treba istaknuti da je 950 grama mrkve minimum dnevne količine da bi dijeta imala efekta. Manja količina nema nikakve svrhe. Obično se koristi oko 2 kilograma mrkve.
Do sada je izvjesno da je mrkva najbolji borac protiv raka. Pitanje je samo da li se u njoj nalaze svi nutrijenti koji bi se tu morali naći.
Za sada se najviše vjeruje da tu moć mrkvi daju pigmenti nazvani karotenoidi (beta karotin je u ovoj grupi) što im daje i narančastu boju.
Postoji svjedočenje pacijenta koji je potpuno izliječio rak grla samo sa sokom od mrkve. Pacijent nije jeo ni pio ništa drugo osim soka od mrkve i prirodne izvorske vode (nikako gazirane ili sa bunara).
Najmanje 80 posto soka od povrća mora biti sastavljano od povrća koje ima nutrijente koji ubijaju kancer.
Ovi tretmani imaju efeket kada se koriste u smislu posta odnosno kada se u periodu od 3 do 5 tjedana koriste samo takvi sokovi i kaše i NIŠTA DRUGO.
MIJEŠANJE POJEDINIH DIJETA NASUMCE MORA BITI ISKLJUČENO.
Zato se za svaku dijetu mora posavjetovati originalna receptura, koju je propisao autor dijete. Mnogi dodaju, izbacuju na svoju ruku pojedine sastojke i to nije antirakozni tretman.
BROJSOVA DIJETA
Poularna Brojsova dijeta zasnovana je upravo na ovakvom rigoroznom postu koji traje 42 dana. Za podizanje imuniteta Brojs je napravio i specijalan čaj. U svojoj knjizi “The Breuss Cancer Cure” Brojs obrazlaže točno svoju dijetu zasnovanu isključivo na povrću. On je smatrao da rakozne stanice opstaju samo dok imaju na raspolaganju proteine, a pošto su one energetski već oslabljene (nizak ATP), ovaj post ih potpuno uništava. Zdrave stanice ovaj post mogu preživjeti. Brojsovi sokovi sadrže oko 55% cikle, 20 % mrkve, 20 % korijena celera, 3 % prajčice, 2 % rotkvice itd.
Vebster Ker, međutim, misli da je Brojsova dijeta uspješna jer se u njoj evidentno ne nalazi glikoza i drugi šećeri.
S druge strane, mnogo dobrih namirnica sadrži značajne količine vitamina K. On je neophodan za zgrušavanje krvi, ali previše vitamina K doprinosi stvaranju krvnih ugrušaka u određenim situacijama. Zato u ovim dijetalnim formulama ne sme biti više od 30 posto hrane koja ima visok nivo vitamina K. To se odnosi na količinu brokula, prokulica, kupusa, kelja (zeleni dijelovi) špinata, repe (lišća), endivije (žućanice), vrste luka (zelena ljutika), zelena salata, lišće senfa itd.
VOĆNA DIJETA
Dok se dijeta povrćem generalno zasniva na uskraćivanju nutrijenata neophodnih rakoznoj stanici i njenom izgladnjivanju, voćna dijeta ima koncept hranjenja nutrijentima koje rak ne podnosi. Evo koje su supstance u voću do danas otkrivene da ubijaju rak:
Sirovi ananas (bromelain i peksosidaza), crno grožđe sa kožicom i sjemenkama (preko tucet supstanci, a najjača je vitamin B17), koštice marelice (vitamin B17), jagode, crvene maline i kupine (vitamin B17 i elagična kiselina), borovnice (elagična kiselina, antrocianini,)
Najpoznatija je Brant voćna dijeta (po Johani Brant) koja ima četiri faze. I ovdje najmanje 80 posto voća u dijeti mora biti od voća koje sadrži supstance koje ubijaju rak. Mlijeko koje se koristi je isključivo sirovo masno mleko (ne pasterizirano). Njena knjiga se u originalu zove “The grape cure”.
Za pojačavanje ovog recepta koriste se egzotične voćke manogostin, noni i goji, graviola i papaja.
Papaja, graviola i noni.
Kako deluje elagična kiselina?
„Zdrava stanica ima normalan životni ciklus približno 120 dana prije nego što odumre procesom apoptoze. Tijelo zamjenjuje izumrle stanice sa zdravim stanicama. Suprotno ovome, stanica raka odbija izvršiti apoptozu. Razmnožava se diobom 4, 8, 16, 32... U laboratorijskim testovima elagična kiselina je učinila da rakozna stanica prođe kroz ciklus apoptoze pri čemu se ne oštećuju zdrave stanice”.
“Štakori koji su konzumirali 5 do 10 posto zamrznutih sušenih crnih kupina ili jagoda pokazali su izuzetno smanjen rast prerakoznih stanica i tumora”.
Graviola i papaja su plodovi sa drveća koje raste u Južnoj Americi . Zna se da papaja blokira proizvodnju ATP molekula i tako snižava napon u stanicama organizma , a pošto rakozna stanica inače ima nizak električni napon to je ubija. Papaja, međutim, djeluje ovim i na neke od brzorastućih stanica (visokog ATP) u organizmu iz kojih se formira fetus, pa nije dobro da je trudnice uzimaju u velikim količinama. Posebno ne kao antirakoznu dijetu. Te stanice “trofoblastne” su veoma slične rakoznim. Također, nutrijenti papaje teže ka brzorastućim stanicama u crijevima.
Papaja i graviola su u srodstvu pa je vjerovatno isti efekt i kod graviole. Obje jačaju imunološki sustav.
Važno je uzeti svježu graviolu ili papaju, prije nego flaširanu (koliko je to ovdje moguće).
Pored sokova, sve navedeno voće i povrće se može jesti i sirovo. Tako će se organizam opskrbiti masom i vlaknima.
Na kraju dodajmo da moćni farmaceutski kartel može zbog vlastitih interesa pokušati komprimitirati ovakav način liječenja preko globalnih medija, visokotiražnih knjiga i medicinskih revija. One su slične Brojsovoj ili Budvig dijeti, ali nisu iste. A samo jedan neadekvatan sastojak može sve srušiti. Za sada su se ove dvije dijete, kao i terapija vitaminom B17 , u nezavisnim istraživanjima, najviše pokazale efikasnim.
Objavljeno u beogradskom listu "Tabloid".
koncept, prehrane, za oboljele, od, raka
Comments powered by CComment