Zašto Gates i Bezos ulažu milijune u supertestove za rak?
23 Sij 2016
- Detalji
- Kategorija: Iz svijeta
- Kreirano: Subota, 23 Siječanj 2016 09:48
- Napisao/la Danijel Folnegović
- Hitovi: 5827
Ako je vjerovati poslovnom njuhu iskusnih ulagača, do kraja desetljeća za otkrivanje karcinoma bit će dovoljno napraviti jedan univerzalni test krvi da saznamo imamo li ikakav oblik tumora.
Ako je vjerovati najavama znanstvenika, ali i poslovnom njuhu iskusnih ulagača, do kraja desetljeća za otkrivanje svake od 200 vrsta poznatih karcinoma više nećemo morati raditi zasebne testove; bit će dovoljno napraviti jedan univerzalni test krvi da saznamo imamo li ikakav oblik tumora. Takav test već se popularno naziva 'tekućom biopsijom'.
Čini se da su veliki potencijal tekućih biopsija prepoznali i brojni uspješni poduzetnici, među kojima suosnivač Microsofta Bill Gates i utemeljitelj Amazona Jeff Bezos, ali i poznata ulagačka kompanija Sutter Hill Ventures, jer su nedavno objavili da su odlučili uložiti milijune dolara u razvoj relativno jeftinih testova koji bi s visokom točnošću otkrivali praktički sve tumore u vrlo ranoj fazi razvoja. Kompanija Illumina Inc, teška oko 25 milijardi dolara, koja se bavi sekvencioniranjem genoma za tu je svrhu osnovala posebnu kompaniju Grail što je očito aluzija na činjenicu da je rano otkrivanje raka sveti gral liječenja. Ona je do sada prikupila kapital od oko 100 milijuna dolara, a u svojem radu koristit će se sofisticiranim tehnologijama analize DNK koje je razvila Illumina Inc. Tvrtka ima ekstremno ambiciozan plan da test bude lansiran na tržište već do 2019. Oni će se isprobati na velikom uzorku od 300.000 ljudi, a cijena jednog ne bi trebala prelaziti 500 dolara.
Zanimljivo je da je nedavno i američki predsjednik na odlasku Barack Obama u svojem obraćanju Kongresu najavio da njegova zemlja planira uložiti posebne napore da ta bolest prestane biti bauk.
(Usput, i bivši američki predsjednik Richard Nixon je to isto uradio 1971. potpisivanjem National Cancer Acta koji je trebao pronaći lijek za rak do kraja desetljeća... - op. ur.)
Rješenja na dohvat ruke
U znanstvenom smislu ova inicijativa nije neka osobita novost. Razvojem 'tekućih biopsija' bave se brojni timovi znanstvenika širom svijeta. Primjerice u studenom prošle godine stručnjaci s Umeå Universityja u Švedskoj objavili su da su razvili novu metodu dijagnostike koja omogućuje da se analizom RNK trombocita u jednoj jedinoj kapi krvi otkrije postojanje nekoliko vrsta raka s točnošću od 96 posto.
Za uspješno liječenje raka vrlo je važno da se tumor dijagnosticira što je moguće ranije te da se točno i pouzdano utvrdi faza njegova razvoja. Zbog toga je potrebno razviti dijagnostičke testove koji omogućuju otkrivanje tzv. biomarkera koji ukazuju na postojanje određenog tumora u ranoj fazi.
Kako se rak razvija?
Razvoj raka uglavnom se dijeli u četiri faze.
U nultoj fazi neke zdrave stanice pretvaraju se u stanice raka. One u lokalnom tkivu ponekad, ali ne uvijek stvaraju zloćudni tumor koji često ne predstavlja ozbiljniju prijetnju za život. Ova faza obično se naziva karcinom 'in situ' ili na licu mjesta. Mnogi karcinomi nikada se ne razvijaju dalje od te faze.
Prva faza naziva se lokaliziranim karcinomom. U njoj stanice raka stječu sposobnost da prodru kroz bazalnu membranu, tanku, fibroznu granicu tkiva u kojem je karcinom nastao, i napadnu susjedno tkivo. Ovo je ozbiljan korak jer pokazuje da bi rak mogao ugroziti život. U toj fazi tumor i dalje ostaje u jednoj nakupini, no dijelom u tkivu u kojem je počeo, a dijelom u susjednom.
U drugoj i trećoj fazi, koja se naziva regionalnim širenjem, stanice raka nastavljaju svoj pohod kroz limfni sustav koji je nalik na krvožilni, ali ima funkciju da prozirnu tekućinu limfu koja iz kapilara istječe u tkiva kroz vene vraća nazad u krv. Na tom putovanju stanice raka često završavaju u limfnim čvorovima koji su svojevrsne centrale obrambenog sustava. Ondje mogu izazvati reakciju sustava koji će ih uništiti zajedno s drugim stanicama raka u tijelu. No ponekad opstanu i stvore tumor u limfnom čvoru. U tom slučaju došlo je do tzv. regionalnog širenja.
Četvrta faza može se razviti na razne načine. Primjerice stanice raka iz limfnih čvorova kroz limfne žile mogu se proširiti u druge limfne čvorove ili u krvožilni sustav. Ova faza također može nastati tako što će izvorni tumor napasti kapilare i preko njih se proširiti u krvožilni sustav. U svakom slučaju, kroz krvne žile stanice raka mogu otputovati bilo gdje u organizmu. Ova faza poznata je kao daleko širenje ili metastaza.
Liječenje različitih faza raka razlikuje se od vrste do vrste, no uglavnom vrijedi pravilo da je za više faze potrebno agresivnije liječenje te da je stopa izlječenja manja.
Problemi s ranim dijagnosticiranjem
U ovoj pozitivnoj priči ipak ima jedan problem. Početkom siječnja 2016. u časopisu British Medical Journal objavljena je studija koja je pokazala da rano otkrivanje raka ne doprinosi toliko puno spašavanju života kao što se obično misli.
Autori studije tumače da ima više razloga za takav nalaz. Prije svega pacijenti kojima je dijagnosticiran rak mogu umrijeti zbog drugih bolesti i drugih uzroka. Jedan od ključnih problema ranog dijagnosticiranja koji navode je 'predijagnosticiranje'. Naime poznato je da testovi PSA za otkrivanje raka prostate nerijetko daju lažne potvrdne rezultate. Slično vrijedi i za neke druge tumore, primjerice za rak dojke koji se otkriva mamografijom. A statistike pokazuju da će osobe kojima je dijagnosticiran rak češće umrijeti od srčanog udara ili će počiniti samoubojstvo ili će pak umrijeti od komplikacija u liječenju raka koji možda nije postojao ili koji nikada ne bi uzrokovao ozbiljne probleme.
No većina znanstvenika ne slaže se sa zaključcima studije objavljene u BMJ-u. Naš ugledni stručnjak za rak Igror Štagljar, profesor u Centru za istraživanje života Terrence Donnelly Sveučilišta Toronto, ne sumnja da će rano dijagnosticiranje pomoći bolesnicima kod kojih je rak na vrijeme otkriven. Ističe da to posebno vrijedi kod dva najubojitija raka – gušterače i pluća koji se za sada uglavnom otkrivaju u kasnoj fazi razvoja.
Naime, studije pokazuju da stopa petogodišnjeg preživljavanja pacijenata oboljelih od najčešćeg oblika raka pluća, tzv. karcinoma pluća nemalih stanica, kojega istražuje i Štagljar, u velikoj mjeri ovisi o fazi u kojoj je otkriven – ako je otkriven u poodmakloj, četvrtoj fazi preživljavanje je jedan posto, a ako je otkriven u ranoj fazi IA stopa preživljavanja je čak 49 posto (pogledajte tablicu dolje).
'To je statistika objavljena 2010. godine. Dakle, poznavanje vrste i stanja tumora itekako pomaže u poboljšanju ishoda liječenja', kaže Štagljar.
'Drugi dobar primjer je rak gušterače, za kojeg još uvijek nemamo dobre biomarkere za rani stadij. Upravo iz tog razloga je petogodišnje preživljavanje ljudi koji su oboljeli od te vrste karcinoma samo pet posto', dodao je.
'Naravno, dok je dijagnostičkih testova bit će i lažno potvrdnih rezultata. Idealno bi bilo da u takvim «graničnim» slučajevima, znanstvenici potvrde postojanje tumora putem dvaju različitih testova najmanje dva puta u šest mjeseci. Na taj način mogli bi se spriječiti navedeni problemi', zaključio je Štagljar.
U svakom slučaju jasno je da bi jedan od važnih zadataka Graila, ali i drugih kompanija i timova znanstvenika koji rade na tekućoj biopsiji, trebao bi biti razvoj testa koji će biti dovoljno pouzdan i precizan da se isključi predijagnosticiranje ili pak greška u dijagnozi.
A ako testovi budu razvijeni, potražnja za njima bit će golema. Gates, Bezos i ostali ulagači bit će mnogo bogatiji na dva načina – financijski i emocionalno, kao dobročinitelji.
Napisao: Nenad Jarić Dauenhauer
Izvor: http://www.bug.hr/
Comments powered by CComment