Godišnjica prve šetnje po Mjesecu
09 Kol 2009
- Detalji
- Kategorija: Svemirski letovi
- Napisao/la Danijel Folnegović
- Hitovi: 7656
Prije točno 40 godina čovjek je po prvi put kročio na površinu Mjeseca. O kolikom je postignuću riječ govori činjenica da ljudi od tada nisu puno dalje odmaknuli u svemir.
Širom svijeta se obilježava 40 godina od povijesnog prvog ljudskog spuštanja na Mjesec, američkih astronauta misije Apollo 11, jednog od najdojmljivijih događaja 20. stoljeća.
Tog 20. srpnja 1969., u 16.18 sati po istočnoameričkom vremenu, isprekidani glas Neila Armstronga, zapovjednika misije Apollo 11, objavio je ushićenoj publici na Zemlji: "Houston, ovdje Baza Mir. Eagle je sletio", uz erupciju oduševljenja u kontroli misije.
Improvizirajući i ručno upravljajući lunarnim modulom Eagle, izbjegavajući brojno stijenje, Armstrong ga je spustio u području nazvanom More tišine.
U zadnjim sekundama spuštanja, kompjutor Eaglea oglasio je alarm koji se kasnije pokazao greškom, a kada je letjelica sletjela, ostalo je goriva za samo 30 sekundi leta, navodi američka svemirska agencija NASA u prigodnom osvrtu na svojoj web-stranici.
Armstrong je poslije priznao da ga je najviše brinulo spuštanje zbog "golemih nepoznanica i tisuću stvari na koje je trebalo paziti".
Nedugo zatim Armstrong je postao prvi čovjek koji je stupio na drugo svemirsko tijelo. Spustivši se ljestvama iz kabine modula, zakoračio je u sivu prašinu Mjeseca izgovorio je slavnu rečenicu: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali divovski skok za čovječanstvo."
Uskoro mu se pridružio Edwin 'Buzz' Aldrin, opisavši Mjesečevu površinu kao "veličanstvenu pustoš".
Armstrog i Aldrin dva i pol su sata istraživali Mjesečevu površinu, prikupljali uzorke i uzimali fotografije.
Za sobom su ostavili američku zastavu, spomen na poginulu posadu Apolla 1, te spomen-ploču na jednoj od nogu donjeg stupnja Eaglea, s tekstom: "Ovdje su ljudi s planeta Zemlje prvi puta nogom stupili na Mjesec. Srpanj 1969. A.D. Došli smo u miru ispred cijelog čovječanstva."
Dvojica astronauta potom su uzletjela s gornjim stupnjem Eaglea i spojili se zapovjednim modulom Columbia, u kojem je treći član posade Apolla 11 Michael Collins kružio u orbiti oko Mjeseca.
U Tihi ocean kod Havaja spustili su se 24. srpnja, ispunivši obećanje predsjednika Johna F. Kennedya iz 1962. da će čovjek do kraja tog desetljeća stupiti na Mjesec.
Misija Apolla 11 počela je 16. srpnja lansiranjem iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, na divovskoj raketi nosaču Saturn V, do danas najvećoj i najmoćnijoj raketi za svemirske letove, visokoj 110 metara i snage potiska od 3350 tona.
Nakon jedne i pol orbite oko Zemlje, Apollo 11 kreće prema Mjesecu udaljenom 384 tisuće kilometara, u čiju orbitu stiže tri dana kasnije. Idućega dana Armstrong i Aldrin odvajaju se u lunarnom modulu Eagle i počinju sa spuštanjem.
U tom trenutku se činilo da je sve moguće – da je čovječanstvo doseglo zvijezde i da će u roku od nekoliko desetljeća ljudi rutinski putovati, živjeti i raditi u svemiru.
Međutim nakon šest misija, program lansiranja raketa na Mjesec je obustavljen 1972. godine.
Pravac – Mars
Buzz Aldrin, drugi čovjek koji je hodao po Mjesecu, misli da bi si NASA u budućnosti trebala postaviti veće ciljeve – poput Marsa.
'Mars je daleko pogodniji za zemaljska bića i daleko pogodniji za naseljavanje od Mjeseca', rekao je.
Nakon Apolla 11, u iduće tri i pol godine još je 10 američkih astronauta koračalo Mjesecom, do posljednje misije Apolla 17 u prosincu 1972., što je zadnji put da su ljudi putovali svemirom izvan zemljine orbite.
Američka utrka za spuštanje na Mjesec počela je sa strahom da su ih Rusi već nadmašili u svemiru, nakon što je u travnju 1961. ruski kozmonaut Juri Gagarin postao prvi čovjek u svemiru.
Kongres je odobrio izdvajanje oko šest milijarda dolara godišnje za program Apollo, ukupno 25 milijardi, što je ekvivalent za današnjih 140 milijardi, kako bi SAD prestigao SSSR na Mjesecu, a možda i na Marsu.
Rat u Vijetnamu, recesija i program suzbijanja siromaštva učinili su istraživanje Mjeseca luksuzom i program Apollo je okončan.
NASA-in program povratka na Mjesec do 2020. godine najavio je bivši američki predsjednik George W. Bush u siječnju 2004.
NASA planira izgradnju stalne postaje s ljudskom posadom na jednom od mjesečevih polova, no financiranje tog programa je upitno, jer su sredstva s početnih 110 milijardi dolara 2005. sada smanjena na oko 70 milijardi, što stručnjaci drže nedostatnim.
Istodobno, Rusija je aktivirala zamrznuti program Luna-Glob, s mjesečevim orbiterom i modulom bez ljudske posade, koji bi se trebao spustiti 2012.
Kina nastavlja s metodičnom, pažljivom provedbom svog svemirskog programa, a kao i NASA, planira do 2020. poslati astronaute na Mjesec. Indija se do 2015. namjerava pridružiti klubu zemalja koje su lansirale ljude u svemir.
NASA održava niz manifestacija kojima će obilježiti 40. obljetnicu prvog spuštanja na Mjesec, u svojim svemirskim centrima u Cape Canaveralu i Houstonu, te svojim drugim svojim objektima u SAD-u, a svemirskoj agenciji pridružit će se Nacionalni muzej zrakoplovstva i svemira u Washingtonu, te srodne ustanove diljem SAD-a.
izvori: tajnesvemira.bloger.hr
nasa.gov
Comments powered by CComment