Neće biti tako jednostavno razumijeti sve što će se uskoro dogoditi u 27 kilometara podzemnog tunela istraživačkog središta CERN blizu Ženeve. Ali svjedočit ćemo ludom projektu vrijednom šest milijardi eura; pokušaju prodora u najdublju unutrašnjost tvari – uz pomoć velikoga hadronskog sudarača – LHC-a (LargeHadron Collider). A moglo bi se reći i dešifriranja Velikog praska. U namjeri da se razumije svemir.

Pod zemljom u blizini Ženevskog jezera, u švicarsko-francuskom graničnom području, događa se nešto neobično. U kružnom tunelu u obliku prstena 27-kilometarskog opsega i u šupljini veličine kolodvorske dvorane, na dubini od 175 metara, nastaje stroj dosad neviđene veličine i složenosti: ubrzivač elementarnih čestica koji će sigurno još dugo, ako ne i za sva vremena, biti najjači u klasi. Takoreći: istinski gospodar prstenova.

Gradi ga laboratorij za fiziku elementarnih čestice CERN. SaLHC-om (Large Hadron Collider), sudaračem hadronskih čestica, zajednica zavjetovanih fizičara visokih energija i kozmologa, kvantnih fizičara i teoretičara struna na tragu je ostvarenja, reklo bi se, faustovskog projekta: raspolagat će strojem koji će moći prikazati kako je nastao svijet i od čega je sastavljen.

Zato se zapravo i bave nepojmljivo malim česticama, poljima koja se javljaju poput eteričnog privida i neobičnim silama (pregled fizike elementarnih čestica).

Postavljaju teorije, laicima teško shvatljive. U LHC-u će znanstvenici usmjeravati snopove protona (pripadaju obitelji hadrona) ubrzanih gotovo do brzine svjetlosti (oko 300.000 kilometara u sekundi) jedne prema drugima kako bi izazvali njihov sudar. Svake će se godine također po jedan mjesec isto činiti s jezgrama atoma olova koje su isto tako hadronske građe. Za vrijeme sudara oslobađaju se nevjerojatne energije na sasvim malom prostoru – nastaje vatromet čestica koje frcaju na sve strane.

Istraživaći se nadaju da će im analiza „iskrenja“ omogućiti prodiranje u nutrinu tvari dublje nego ikad, da će dokučiti odgovore na nekoliko temeljnih pitanja u vezi s cjelokupnom prirodnom znanosti: - zašto uopće čestice koje izgrađuju zvijezde, planete, planine ali i živa bića poput nas imaju masu?

- Je li za to odgovorna tzv. Higgsova čestica?

- Od čega se sastoji tamna tvar, misteriozna supstancija od koje je građeno oko 25 posto svemira, a o čijoj se naravi dosad samo nagađalo?

- Postoje li osim četiri dimenzije prostora i vremena unutar kojih se „osjećamo kao kod kuće“ i druge?

- Zbog čega je u današnjem svemiru prisutna isključivo materija? Što se dogodilo s antimaterijom? Prilokom Velikog praska morale su nastati obje – u istom omjeru.

Dunja Kovačić

izvor:

http://www.odisej.biz

• Prethodno
• Sljedeće