Četvrtak 26 Prosinac 2024

Pretraga

nlo havaji?

13 Tra 2014
(Reading time: 1 - 2 minutes)
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 

nlo havaji

NIJE SNIMANJE SF-a
Prvi stvarni leteći tanjur slijeće na Havaje

Ovoga lipnja turiste na havajskim plažama mogao bi iznenaditi leteći tanjur koji će se spustiti u vodama otoka Kauai
Nije riječ o nekom snimanju znanstvenofantastičnog filma o invaziji izvanzemaljaca, već o pripremama NASA-e za transport teških tereta i ljudi na Mars.

 


Naime, američka svemirska agencija za tu svrhu namjerava upotrijebiti konstrukciju u obliku diska. Low Density Supersonic Decelerator (LDSD) lansirat će se u stratosferu iz američke vojne baze na Kauaiju. Balon bi trebao omogućiti usporavanje sondi koje će nadzvučnim brzinama ulaziti u rijetku atmosferu Marsa.

'Na Marsu imamo dvije opcije za zaustavljanje letjelica – rakete i aerodinamičnu silu', objasnio je Allen Chen iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratory u Pasadeni.

NASA je u dosadašnjim slijetanjima na Crveni planet, od misije Viking 1976. do danas uglavnom koristila padobrane ili zračne jastuke. No što su tereti veći, teže ih je meko spustiti. Zbog toga je za slijetanje Curiosityja koji je bio dimenzija automobila NASA konstruirala složeni sustav nebeskog krana koji je kombinirao padobrane sa zaustavnim raketama koje su rover spustile na tlo na dugim trakama.

Za neke još teže terete od 50-ak i više tona u misijama koje bi uključivale transport ljudi i opreme za njihovo obitavanje na Marsu NASA će trebati još napredniju tehnologiju. Takve teške pošiljke neće se moći usporiti padobranima u atmosferi Crvenog planeta čija je gustoća tek oko jedan posto Zemljine. Rakete također ne dolaze u obzir jer je atmosfera upravo toliko gusta da bi turbulencije koje bi stvorile bile prevelike.

LDSD može riješiti oba problema jer koristi usporivač u obliku balona i padobran dvostruko veći od onoga kojim je bio opremljen Curiosity. Balon bi se napuhao prvi pri brzinama od 3,5 Macha, a kada bi sonda usporila do 2 Macha otvorio bi se padobran promjera 33,5 metara.

Kako bi simulirali slijetanje u Marsovoj rijetkoj atmosferi znanstvenici će prvo podići letjelicu opremljenu LDSD-om na visinu od 55 km, negdje na pola puta do svemira. Leteći tanjur trebao bi konačno sigurno sletjeti u more.


preneseno sa
http://www.tportal.hr/vijesti/znanost/326528/Prvi-stvarni-leteci-tanjur-slijece-na-Havaje.html?utm_source=nasl_vijesti&utm_medium=klik_vijesti&utm_campaign=Track_nasl_vijesti

 

 

 

 

LDSD može riješiti, oba problema, jer koristi usporivač, u obliku balona, i padobran dvostruko veći od onoga

  

O autoru
Miro Sinj
Author: Miro SinjWebsite: https://fx-files.comEmail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Glavni urednik stranice!
Miro Smolčić je krenuo kao čitatelj i gotovo odmah se stavio u službu prenositelja znanja. Od samih početaka je s nama i promoviran je u glavnog urednika stranice. Posebni su mu interes drevne civilizacije na ovim postorima i njihova povezanost sa teorijom drevnih vanzemaljaca.
Nedavni članci:

Comments powered by CComment

WMD hosting

wmd dno