DR. MICHIO KAKU ZA TPORTAL

Imat ćemo lijek za rak, neograničenu energiju i internet u lećama

Čuveni teorijski fizičar i futurolog Michio Kaku, široj javnosti poznatiji kao vrstan popularizator znanosti kojeg se može vidjeti u nizu dokumentaraca o svemiru, fizici i perspektivama budućnosti općenito, dao je ekskluzivni intervju tportalu uoči svog gostovanja na HT-ovoj konferenciji 'Rastemo znanjem'

 

Tportal je s dr. Kakuom popričao o nizu fascinantnih tema, počevši od značaja i blagostanja koje svijetu donosi razvoj znanosti, preko kreativnog razmišljanja pa sve do dramatičnih promjena koje možemo očekivati u bližoj budućnosti zbog razvoja znanosti i tehnologije.

Kako biste opisali golemi značaj znanosti i znanstvenog napretka u današnjem svijetu? Primjera radi, kad je LHC (Veliki hadronski sudarač) prije nekoliko godina napokon počeo s radom, bilo je onih koji su se žalili na tako visoku cijenu projekta (oko devet milijardi dolara) koji će imati male ili gotovo nikakve praktične koristi. Kako glasi Vaš odgovor ljudima koji na taj način podcjenjuju znanost?

Ljudi se ponekad zaista žale na troškove velikih znanstvenih projekata (npr. LHC ili svemirski program). Ali ti troškovi su sićušni u odnosu na korist koju donose. Primjera radi, kad je u 1960-ima lansiran prvi meteorološki satelit, mnogi su se žalili da taj projekt previše košta. No nedugo zatim je baš taj satelit otkrio monstruozni uragan na putu prema Teksasu. Prvi put u povijesti svijeta dobili smo pravovremeno upozorenje i točno smo znali gdje će uragan najjače udariti, zbog čega su spašene stotine života i milijuni dolara. Sjećam se da se tada predsjednik SAD-a obratio naciji putem TV-a i rekao da je cijeli svemirski program na taj dan vratio svaki dolar koji je uložen u njega. I bio je u pravu.

Sjetite se samo popratnih učinaka koje danas imamo zahvaljujući 'high-tech projektima: laseri, tranzistori, osobna računala, laptopi, mobiteli… Većina bogatstva svjetske ekonomije oslanja se na otkrića do kojih su došli fizičari, od kojih mnogi nisu bili očiti u početku.

Kako procjenjujete značaj kreativnog, originalnog razmišljanja za individualce, ali i organizacije? I još važnije, kako možemo inspirirati kreativno razmišljanje, a da ne, da parafraziram Carla Sagana, 'razmišljamo želucem umjesto glavama'? Biste li rekli da moramo balansirati kreativno razmišljanje s rigoroznošću znanstvene metode?

Moramo biti kreativni, ne samo kako bismo mogli stvarati umjetnost. U budućnosti, proizvodni kapitalizam napravit će tranziciju prema intelektualnom kapitalizmu... Nacije koje ostanu samo na razini proizvodnog kapitalizma (npr. hrane i agrikulture) moći će samo gledati kako njihova razina bogatstva polako pada i to zato što robu mogu proizvoditi masovno, ali intelektualne 'proizvode' ne mogu. A intelektualni kapitalizam uključuje softver, znanost, pjevanje, filmove, pisanje romana – dakle, sve ono što je rezultat kreativnog razmišljanja.

 

autor

Neven Barković

 

Preuzeto sa

http://www.tportal.hr

 

 

 

 

 

 

 

 

Ljudi, se ponekad, zaista žale, na troškove ,velikih znanstvenih