HRVATSKA DALEKO OD NEPOGODA KOJE PUSTOŠE SVIJETOM, ALI... Potres može izazvati tsunami i na Jadranu
14 Tra 2010
(Reading time: 2 - 4 minutes)
- Detalji
- Kategorija: Prirodne znanosti
- Napisao/la Miro-sinj
- Hitovi: 9776
Tri snažna vala visoka preko osam metara nedaleko od luke u Marseillesu udarila su u prednji dio broda “Louis Majesty” i razbila prozore. Kruzer s 1790 putnika i 580 članova posade putovao je iz Barcelone u Genovu, a prestravljeni putnici kasnije su izjavili kako je sve nalikovalo prizorima iz “Titanica” – valovi su ušli u kabinu i nosili sve pred sobom, stolove, stolice, tepih s poda je počupan, voda je curila sa stropova u potocima...
Prve informacije iz Francuske govore kako je riječ o valovima koji su poznati pod nazivom “freak waves", koje stvaraju kombinacije jakih struja i snažnih vjetrova. Da su vjerojatno oni uzrok nesreći potvrđuje i dr. Nenad Leder s Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, objašnjavajući kako takvi valovi nisu česti, ali su se uz zapadnu obalu Francuske već pojavljivali.
- Za sada nemam egzaktnih podataka, ali vjerojatno je da je riječ o “čudnim” valovima, s kojima naši pomorci već imaju iskustva. Teoretski, veliki val može uzrokovati i tsunami, koji nastaje kao posljedica potresa, vulkanske aktivnosti ili pada meteora.
- Međutim kod tsunamija bi se radilo o izoliranom valu, a prema snimkama iz Francuske čini se da se radi o više površinskih valova – objašnjava dr. Leder.
“Freak waves”, dodaje, na Jadranu do sada nisu zabilježeni, no iznimno visokih valova je ipak bilo.
- Hrvatski hidrografski institut je do sada u dva navrata zabilježio valove visine preko deset metara, oba puta na Sjevernom Jadranu, a nastali su kao posljedica ciklone iz Sjeverne Afrike.
- Prvi put je to bilo 1978. godine kada smo evidentirali val od 10,8 metara, a 1986. izmjereno je 10,2 metra. Prije toga smatralo se kako valovi na Jadranu ne prelaze pet metara, a nakon ovih mjerenja tim su visina valova prilagođene i naftne platforme – napominje dr. Leder.
Tsunamija u Jadranu, kaže dr. Leder, u posljednjih 50 godina, koliko Institut, na pet točaka, obavlja mjerenja, nije bilo.
- Međutim, ni to nije nemoguće, ako se dogodi jači potres. Podsjećam na potres u Dubrovniku 1667. godine, koji je, prema dostupnim podacima, bio jačine oko sedam stupnjeva po Richteru, a zapisi govore o velikom valu nakon toga. Ne znamo točnu visinu tog tsunamija, no čim je to zabilježeno pretpostavljamo da se radi o minimalno metru – kaže dr. Leder, napominjući kako je najveća visina vala nakon potresa na svijetu iznosila čak 30 metara.
divna zenić
Studija o tsunamiju
Studiju o mogućem tsunamiju, odnosno utjecaju potresom izazvanih valova u Jadranskom moru izradio je prof. dr. Mirko Orlić, s Odsjeka geofizike zagrebačkog PMF-a.
On je napravio matematički model, koji je analizirao na koji način bi potres koji se 1979. dogodio u Crnoj Gori, s magnutom od 6,8 Richtera, mogao u najnepovoljnijim uvjetima djelovati na Jadran, a rezultati su pokazali kako je tsunami u blizini epicentra potresa takve jakosti bio visok svega 25 centimetara.
Radovanović nije mogla predvidjeti kataklizmu
Cijeli ovaj niz potresa i velikih valova širom svijeta aktualizirao je i priču o mogućem predviđanju potresa, o čemu je svijet brujao i nakon lanjskog razornog potresa u talijanskoj L'Aquili, kada je seizmolog Gioacchino Giuliani tjednima prije nego se potres upozorio o tome alarmirao javnost, no prijavljen je vlastima zbog širenja panike.
Talijanski Geofizički institut objavio je kako je potres nemoguće predvidjeti, što potvrđuju i u hrvatskoj Seizmološkoj službi, odakle su demantirali i izjave Slavice Radovanović, šefice srbijanog Seizmološkog zavoda, objavljene u Slobodnoj, o tome kako je idućih godina posve izvjestan jači potres na području od Splita do Slovenije.
Naime, unatoč stalnim mjerenjima aktivnosti zemljine kore, kako objašnjavaju seizmolozi, još ne postoji pouzdana metoda kojom bi se potres predvidio, a i pitanje je hoće li se to ikada moći.
Strujanja pod zemljinom korom koja pokreću zemljine ploče, kontrolirana su takozvanim zakonima determinističkog kaosa, što znači da nije riječ o periodičkoj pojavi i nemoguće ju je točno prognozirati.
slobodnadalmacija.hr
Comments powered by CComment