Subota 20 Listopad 2018

Pretraga

Blogovi

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

Prirodne znanosti

Split postaje Venecija, a Zagora se pretvara u Saharu!

28 Pro 2009

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
s konferencije u kopenhagenu klimatolozi iznose katastrofična predviđanja i za dalmaciju

led, otapanje Konferencija o klimi u Kopenhagenu pokazala je da smo bili preoptimistični. Situacija je mnogo teža negoli smo mogli uopće pretpostaviti. Za Dalmatince, ali i cijeli Balkan koji se naslanja na Sredozemlje, prognoze su vrlo sumorne.

Najnovije spoznaje su da se Sahara polako i nezaustavljivo širi prema sjeveru, pa u tom smislu i Dalmacija bi, nažalost, mogla postati pustinja.

Kazala je to za Slobodnu Dalmaciju iz Kopenhagena prof. dr. Nataša Markovska, članica Istraživačkog centra za energetiku Makedonske akademije znanosti, kao i Međuvladina panela za klimatske promjene pri Ujedinjenim narodima (IPCC-a), čija su upozorenja još nedavno kritizirali da su prekatastrofična i nepotrebno plaše svijet.
Staklenički plinovi

Ako se nastavi dosadašnji trend onečišćavanja atmosfere stakleničkim plinovima, upozoravaju iz Kopenhagena, najcrnje prognoze govore da bi uskoro prosječne temperature mogle porasti čak između 4,9 i 6,1 Celzijev stupanj.

Opširnije...

Otkrivena veza GRB-ova i supernovih

23 Ruj 2009

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
grb, praskovi, simulacijeGRB-ovi (gamma-ray bursts, praskovi gamma-zraka) su izvanredno sjajni bljeskovi koji u spektralnom području gama-zračenja otprilike jednom dnevno, u trajanju od 30 milisekundi pa do 1000 sekundi, "obasjaju" nebo sjajem većim od ostatka svemira. Otkriveni su 1967. od strane špijunskih satelita i već dugo predstavljaju jednu od najvećih zagonetki svemira.

Nije naime jasno koji procesi i gdje u svemiru su sposobni obasjati naše instrumente tolikom količinom gamma-zraka. Neki astrofizičari su smatrali da toliki sjaj znači da GRB-ovi nastaju blizu, negdje u našoj galaktici. No onda bi se praskovi trebali češće uočavati u smjerovima galaktičke ravnine što nije slučaj - opaženi praskovi su ravnomjerno raspoređeni po čitavom nebu.

Opširnije...

Zemlja gubi atmosferu brže od Marsa

16 Lip 2009

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna

sunce3Glavni problem su struje nabijenih čestica odaslanih sa Sunca, pojava koju nazivamo solarnim vjetrom.

Znanstvenici su ostali šokirani kada su nedavno otkrili kako planet Zemlja gubi više atmosfere od Marsa i Venere, koji imaju gotovo zanemariva magnetna polja.

To upućuje kako naš 'magnetni štit' možda i nije toliko sigurna zaštita od sunčevih zraka kao što se ranije vjerovalo.

- Često si govorimo kako smo vrlo sretni što živimo na planetu sa snažnim magnetnim poljem koje nas štiti od svakakvih napasti koje svemir šalje na nas, kozmičke zrake, solarne baklje i vjetrovi... - objasnio je Christopher Russell, profesor geofizike i fizike svemira na kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu.

Opširnije...

Američki fizičari utrkuju se sa evropskim u otkrivanju "Božje čestice"

23 Tra 2009

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
Crna_rupa1Ubrzivač subatomskih čestica u američkoj Nacionalnoj laboratoriji Fermi, u Ilinoisu, sagrađen je pre više od 40 godina. Ali fizičari koji rade u njoj neočekivano su ušli u trku sa kolegama u CERN-u, u Švajcarskoj, u pokušaju da otkriju važnu česticu koja za sada postoji samo u teoriji. Njeno otkriće moglo bi da preokrene naša shvatanja o suštini materije.

The Higgs boson
Da li postoji ili ne: "Higsov boson"
Naučnici u Laboratoriji Fermi, u Bataviji, u Ilinoisu, nazivaju je "Higsov boson", dok je nobelovac Leon Lederman zove „božjom česticom“. Postojanje te subatomske čestice moglo bi da objasni zašto materija ima masu.

Opširnije...

KONZERVACIONA BIOGEOGRAFIJA I BIOGEOGRAFIJA ČOVEČANSTVA II Deo

20 Tra 2009

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
Biološki pregledi i biogeografski monitoring

slikaTreba da bude jasno da biogeografska teorija može da igra značajnu ulogu u konzervaciji biološke raznovrsnosti. Ona može da nam pomogne da utvrdimo ključne faktore i procese koje treba istraživati, koji skup podataka nam je potreban i kako da ih koristimo. Međutim, sama teorija nam neće pomoći da se reši bilo koji od ovih problema. Bez osnovnih informacija o ekologiji, sistematici i biogeografiji određenih vrsta, beskorisna je čak i najsofisticiranija teorija. Optimalne strategije za izbor prirodnih rezervata mogu da se koriste samo ako znamo koje se vrste javljaju u okviru potencijalnih mesta. Slično, Mekdonaldova i Braunova (McDonald & Brown) primena biogeografske teorije (Poglavlje 16) bila bi nemoguća bez dobrih podataka o rasprostranjenju vrsta u Velikom basenu (zapadni deo SAD). Ukratko, dok nastavljamo da pratimo teoretske napretke u svim relevantnim disciplinama, biogeografski podaci, tj. podaci o rasprostranjenju vrsta od interesa, predstavljaju kritičan faktor za konzervaciju biološke raznovrsnosti. Međutim, nama ne treba samo tačna lista vrsta koje se javljaju negde na Zemlji. Kao što smo naveli na početku ovog poglavlja, nama su potrebni pregledi globalnog biodiveriteta da bismo opisali rasprostranjenje vrsta i prepoznali vruće tačke diverziteta, a takođe nam je potrebno i bolje razumevanje pritisaka koji dovode do iščezavanja (tj. kako se šire i transformišu nativni kopneni i marinski predeli).
Kao što smo naznačili ranije, neki sistematičari i konzervacioni biolozi ukazuju da bi se

Opširnije...

WMD hosting

wmd dno

Registracija

Zahvaljujemo Vam na registraciji!