''Teorije'' zavjere

SDP i HDZ podržavaju Todorićevu i bankarsku okupaciju

25 Tra 2012
(Reading time: 4 - 8 minutes)

Korisnička ocjena: 5 / 5

Zvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivnaZvjezdica aktivna
 

pernar 

Čelnik Saveza za promjene ističe da i SDP i HDZ već godinama omogućavaju bankama sustavnu pljačku koja u pravilu završava ovrhama kuća i zemlje. Postat ćemo zemlja beskućnika, tvrdi Pernar, te poziva zainteresirane da se pridruže 'Živom zidu' koji brani domove Hrvata od ovršitelja.

Prenosi dnevno.hr 

Pokretač velikih lanjskih Facebook prosvjeda i predsjednik Saveza za promjene, mlade političke stranke koja se zalaže za promjenu uloge Hrvatske narodne banke te za ukidanje valutne klauzule, a time i za ukidanje dužničkog ropstva, upravo je završio radnu verziju knjige 'Kako je nastao novac', u kojoj na vrlo jednostavan i svima razumljiv način tumači kako nas bankarske elite sustavno i po zakonu već godinama pljačkaju. Tim povodom, kao i zbog činjenice da je kroz nedavno osnovanu udrugu građana 'Živi zid', vrlo dramatično nastavio borbu protiv bankarskog porobljavanja, razgovarali smo s mladim medicinskim tehničarom i jednim od najmlađih čelnika neke hrvatske političke stranke, Ivanom Pernarom...

U Sloveniji su stotine tisuća ljudi prosvjedovale zbog pokušaja nametanja drastičnih mjera štednja, a u Hrvatskoj nitko ne prosvjeduje, iako je stanje kod nas daleko lošije nego kod naših sjevernih susjeda. Kako to objašnjavate?

- Slovenci shvaćaju da mjere štednje ne mogu izvući zemlju iz krize i da se niti jedna država nije izvukla na taj način. Drastični rezovi samo produbljuju krizu. Potvrđuju to primjeri Irske, Portugala, Grčke, Italije, Španjolske, Rumunjske i drugih zemalja. U uvjetima restriktivne monetarne politike i s malim deficitom nije moguće ostvariti gospodarski rast i oporavak. Poznati ekonomist John Maynard Keynes još je tridesetih godina prošlog stoljeća objasnio da država mora voditi anticikličku politiku, odnosno da u vrijeme krize deficit treba povećavati, a u vrijeme gospodarskog rasta smanjivati. Mi, međutim, radimo obrnuto. U vrijeme najžešće krize deficit smanjujemo što vodi u još dublju krizu. Direktna posljedica te sulude politike jest činjenica da svaki mjeseca imamo novih desetak tisuća ljudi s blokiranim računom. U Hrvatskoj blokirane račune danas ima više od 220 tisuća ljudi, dok je prije godinu dana 'u crvenom' bilo 'svega' 165 tisuća građana. Taj broj i dalje će brzo rasti kao izravna posljedica pogrešne regulacije novca.

Možete li te tvrdnje malo pojasniti?

- Hrvatskoj je otuđen monetarni suverenitet, a o tome se uopće ne govori. Kuna je samo bon za euro. Politika fiksnog, odnosno kvazifiksnog tečaja kakvu mi provodimo, svugdje u svijetu je rezultirala kolapsom gospodarstva i dužničkim ropstvom. Nemoguće je, naime, imati stabilan tečaj u uvjetima kada su svi ekonomski pokazatelji negativni. Ukoliko ne dođe do monetarne reforme, situacija u Hrvatskoj bit će sve gora i gora, što znači da će sve više ljudi ostajati bez svojih domova, jer će ih banke i porezna uprava plijeniti zbog dugova. Tu užasavajuću činjenicu moguće je vrlo precizno i znanstveno dokazati i ne postoji ni najmanja mogućnost da se to neće dogoditi.

  welcome-to-the-new-world-order Kome uopće odgovara aktualna monetarna politika?

- Odgovara vlasnicima banaka i uvoznom lobiju, odnosno Franji Lukoviću i Ivici Todoriću. Svima drugima ne odgovara. No i SDP i HDZ, unatoč svim problemima, već godinama ustrajavaju na tako katastrofalnoj politici. Oni, dakle, omogućavaju bankama da provode katastarsku okupaciju, odnosno da uslijed monetarne okupacije prezaduženim građanima otimaju domove i zemlju. Ljudi će zbog toga doslovce ostati bez svega! Postat ćemo zemlja beskućnika, ako se to hitno ne promijeni.

Kako se ta pljačka, o kojoj govorite, provodi u praksi?

- Budući da Hrvatska narodna banka ne provodi svoju osnovnu zadaću i ne financira proračunski deficit, novac u Hrvatskoj u opticaj ulazi samo kao kredit, odnosno kao dug. Budući da novac za otplatu kamate nije ušao u opticaj skupa sa glavnicom kredita, dugovi su neotplativi. Ako od banke posudite 50.000 eura, a morate joj vratiti 100.000 eura, kako ćete to učiniti ako 50.000 eura za otplatu kamate ne postoji, odnosno nije nikada niti ušlo u opticaj. Princip pljačke najlakše ćete shvatiti ako zamislite dva stupca od kojih jedan predstavlja dug bankama (300 milijardi kuna), a drugi postojeći novac, odnosno depozite u bankama (200 milijardi kuna). Dužni smo bankama pedeset posto više novca, nego ga uopće postoji. Budući da su kamate na dug od dva do tri puta veće od kamata na štednju, stupac duga raste četiri do pet puta brže od stupca novčane mase. To znači da je kreditna kriza svakim danom sve gora, zbog čega i raste broj blokada računa, ovrha i otetih domova. Radi se o očitoj uroti, odnosno o planu bankara da nas opljačkaju na zakonit način. Najstrašnije je, dakle, to što nakaradan monetarni sustav omogućuje zakonitu pljačku. Ne znam kako građani to ne razumiju i zašto ne ustanu protiv tog krajnje nepravednog sustava. Ljudi, naime, ne shvaćaju da problem ovrha nije pojedinačni problem, već da sustav teži sve nas izbaciti na cestu! Pitanje je trenutka kada ćemo svi biti pod ovrhom.

Kako se to može spriječiti?

- Ne postoji drugo rješenje osim ukidanja valutne klauzule i devalvacije kune, ukoliko inflacija ne pojede kredite - krediti će pojesti ljude. Iako u teoriji u Hrvatskoj postoji trodioba vlasti, prava je vlast ona monetarna. Sjednice Sabora su najobičnija lutkarska predstava, a političari su marionete u rukama manipulatora izvana.

Možete li navesti neki dokaz za takve tvrdnje i mislite li da je ozakonjena bankarska pljačka u Hrvatskoj dio svjetske bankarske zavjere?

- Naravno. Najsvježiji je slučaj Hypo banke. Bivši premijer Sanader od masona Eugena Laxe je primao mito da bi provodio politiku te banke. Međunarodne strukture, naime, zagovaraju dužničku doktrinu po kojoj se dug otplaćuje uzimanjem novog duga. Na taj način dug se samo povećava umjesto da se smanjuje. U Hrvatskoj je, primjerice, vlast nad novcem privatizirana, što znači da je u potpunosti u rukama privatnih banaka. Hrvatska narodna banka ne samo da ne može izravno financirati državu, ona čak niti nema ulogu središnje banke. Umjesto da posuđuje novac poslovnim bankama, ona ima ulogu velike mjenjačnice. Zbog toga devedeset posto dobiti koju ona ostvaruje dolazi od tečajnih razlika, umjesto od kamata. U takvoj situacija jedina grana ekonomije koja raste je prisilna naplata potraživanja, a sve traženiji su i stečajni upravitelji. Žalosno je da društvo ne preispituje takav sustav koji je i izmišljen da izazove krizu. Uvođenje mjera štednje usred teške kreditne krize i opće nestašice novca je pokušaj prebacivanja tereta krize sa onih koji su krizu izazvali, na one koji su njene žrtve.

Što je 'Živi zid' i tko ga je osnovao?

- Živi zid' je udruga građana koji su svjesni da su dugovi neotplativi i da bez radikalnih radnji, odnosno bez zaštita dužnika od ovrhe, nije moguće ukazati na problem opće neotplativosti duga. Osnovana je nakon javnog poziva obitelji Vukić iz Zadra da im netko pomogne obraniti kuću od ovrhe. Tada smo preko Faceboka pozvali građane da svojim tijelima zaštite dom obitelji Vukić. Nas četrdesetak na dan deložacije stali smo ispred kuće i čekali. Bio je to najdramatičniji dan u mom životu. Bili smo spremni na sve, jer da nije obranjena kuća Vukićevih, izbacivanje ljudi iz domova bi postala opća praksa. Brzo bi postali zemlja beskućnika. Kuća ja na kraju obranjena, jer se ovršitelj u zakazano vrijeme nije pojavio. Nakon toga puno ljudi se javilo i reklo da su spremni ići u slijedeću sličnu akciju. Neki su i sami pred ovrhom, a neki su već ostali bez svog doma. Žele se zato boriti protiv te velike nepravde. Valja, naime, napomenuti da ljudima otimaju kuće zbog nevelikih dugova, odnosno zbog iznosa koji su daleko manji od vrijednosti nekretnine koju im oduzimaju. Dug obitelji Vukić je, primjerice, bio 70.000 kuna, a htjeli su im oteti kuću vrijednu oko 120 tisuća eura i nije ih zanimalo što ta obitelj nama kamo otići.

   Kako je ta obitelj došla u situaciju da im prijete ovrhom?

- U vrijeme privatizacije roditelji Tine Vukić ostali su bez posla, pa je njezin otac odlučio otvoriti automehaničarsku radionicu. Budući da nije imao novca za opremu, digao je kredit. Nakon nekog vremena rashodi su mu bili veći od prihoda, zbog čega nije plaćao doprinose i tako se stvorio dug prema državi, zbog kojeg mu sada hoće uzeti kuću. Problem je, naime, u tome što obrtnici za svoje dugove jamče svom svojom imovinom, zbog čega je u Hrvatskoj u ovom trenutku čak 35.000 obrtnika jednom nogom na ulici. No, uvjeren sam da će svaku slijedeću nepravednu ovrhu biti sve teže provesti, jer će nas u Živom zidu biti sve više i jer smo odlučni na svaki način braniti domove građana kojima prijeti deložacija. Živi zid je, dakle, početak otpora protiv nepravednog sustava. Jer ako se mašinerija ovrha ne zaustavi, svi ćemo biti deložirani iz svojih domova, a sve zbog sistema koji stvara neotplativi dug.

Kome još u Hrvatskoj zbog nepravedne ovrhe treba hitno pomoći?

- Nedugo nakon obitelji Vukić, dogodio se još jedan sličan slučaj - onaj obitelji Radičević iz Sarvaša kod Osijeka. Njima je banka prodala kuću zbog duga od samo dvadeset tisuća kuna! Nedavno su deložirani i ne znaju kako dalje jer su oboje nezaposleni. Tragične sudbine te i mnogih drugih obitelji opomena su svima nama i upozorenje što nas čeka ako se aktualna monetarna politika nastavi.

Je li nova vlast, prema vašem mišljenju, učinila ikakav iskorak u smjeru izlaska iz dužničkog ropstva?

- Obitelj Vukić glasala je za SDP vjerujući da je će ta vlast biti drugačija i da će ispraviti nepravde učinjene za bivše Vlade. No, tek kada se policija s maricama pojavila kod njihov kuće, shvatili su da između prethodne i sadašnje Vlade nema nikakve bitne razlike.

 Hoćete li organizirati prosvjed na Markovu trgu, sada kada je to zakonski moguće?

- Neću, jer nema smisla prosvjedovati ako građani ne znaju što je cilj prosvjeda. Aktivnosti 'Živog zida' logičan su nastavak lanjskih prosvjeda i kvalitetan pomak u smislu jasnijih ciljeva koje tim akcijama želimo postići.

 

dnevno.hr

 

ivan, pernar, porobljavanje, hrvatske, bankarski, sustav

O autoru
Danijel Folnegović
Author: Danijel FolnegovićWebsite: http://fx-files.comEmail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Owner
Danijel Folnegović je oduvijek bio zainteresiran za sve što ima veze s paranormalnim. Zarazio se time tamo davne 1993. gledajući prvu epizodu serije Dosije X. Voli pisati o bilo ćemu zanimljivom od NLO-a, vanzemaljaca, teorija urote, teorije o drevnim vanzemaljcima i nerješenim misterijama. Također, ima strast prema SF serijama i filmovima, ali i nogometu. Pokretač je ove stranice i brine o njenom neometanom radu. Povremeno se pojavljuje kao gost u nekim TV i radio emisijama.
Nedavni članci:

Comments powered by CComment