Petak 29 Ožujak 2024

Pretraga

Scenarij za apokalipsu: Što bi se sve dogodilo kad bi sateliti prestali raditi

10 Lis 2013
(Reading time: 4 - 8 minutes)
Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
SATELITI u zemljinoj orbiti nisu nešto o čemu razmišljamo u našoj svakodnevici, a prema članku nedavno objavljenom na BBC-ju, ona bi se uvelike promijenila da oni na jedan dan prestanu raditi.
Naime, iako toga možda nismo svjesni, ovisimo o svemirskoj tehnologiji koja se nalazi u orbiti našeg planeta, a među izglednim scenarijima za Sudnji dan nalazi se i onaj da bi golema Sunčeva oluja prouzrokovala smetnje u radu satelita, nakon čega bi uslijedili cyber napadi koji djelomično onemogućavaju rad GPS sustava te nakon toga i udarci "svemirskog otpada" koji bi uzrokovali potpuno gašenje satelita.
A kako bi izgledalo da se to jednog dana stvarno dogodi?
U 8 sati ujutro još ne bi bilo zamjetnih posljedica. Neke bi stvari prestale funkcionirati odmah, ali za većinu ljudi to bi bili samo omanji problemi. Nestalo bi TV programa, dok bismo na radiju mogli slušati samo lokalne vijesti, budući da one iz ostatka svijeta ne bi stizale.
Prekid vojne komunikacije
Ali, u vanjskom svijetu vrlo bi brzo došlo do velikih problema. Primjerice, negdje u SAD-u nadležni bi izgubili kontakt s dronovima iznad Bliskog istoka. Prekid rada satelita odrezao bi svaku komunikaciju vojnika, brodova, letjelica s nadređenima, što bi značilo da ih je lakše napasti. Bez satelita svjetski vođe izgubili bi međusobni kontakt što bi samo još pospješilo zategnute odnose u svijetu.
Za to vrijeme, negdje iznad Atlantika, tisuće bi putnika gledalo svoje filmove, nesvjesno činjenice da se piloti bore pokušavajući komunicirati s kontrolom leta. Bez satelitskih telefonskih veza brodovi na Arktiku, ribari u Kineskom moru ili humanitarci u Sahari ostali bi odsječeni od ostatka svijeta.
Dolaskom na posao ljudi u svojim uredima u Tokiju, Šangaju, Moskvi, Londonu ili New Yorku imali bi problema u pokušajima komunikacije s kolegama u drugim zemljama. Internet bi još uvijek funkcionirao, ali pozivi ne bi prolazili.
Ovisnost o vremenu
Nekoliko sati kasnije, članovi Vlada diljem svijeta okupili bi se u pokušaju rješavanja krize: cyber napadima na GPS sustav. Što se nas tiče, on nam pomaže u putovanju od točke A do točke B, ali on nije samo visoko precizan atomski sat u svemiru koji prenosi signal natrag na Zemlju. Prijemnici na Zemlji, primjerice oni u vašem automobilu, signale primaju od tri ili više satelita. Uspoređujući vremenski signal iz svemira s vremenom u prijamniku izračunava se koliko je satelit udaljen.
I tu nastaje problem. Naše je društvo postalo ovisno o vremenu i ono ga "drži na okupu" - od kompleksnih novčanih transakcija do protokola zbog kojih internet funkcionira. Kad podaci koji putuju među računalima nisu sinkronizirani, sustavi se počnu rušiti. Bez točnog vremena u opasnosti je svaka mreža koju kontroliraju računala. Što u principu obuhvaća sve.
Kad GPS prestane s radom, pale se back-up sustavi, ali unutar nekoliko sati vrijeme počinje "bježati". Djelić sekunde u Europi u usporedbi s SAD-om, minimalna razlika između Indije i Australije. Cloudovi prestaju raditi, pretrage na webu postaju sporije, internet se počinje rušiti. Do prvih nestanaka struje došlo bi kasnije u danu, s obzirom na to da bi operateri postali preopterećeni.
U velikim gradovima semafori bi većinom ostajali na crvenom svjetlu. Mobiteli, s kojima bi dotad bilo velikih problema, u potpunosti bi prestali raditi kasno poslijepodne.
Bez vremenske prognoze smo hendikepirani
Do tog vremena prekinut bi bio i zračni promet, a probleme bi počelo stvarati i vrijeme. Naime, iako meteorološki baloni i opservatoriji sa Zemlje još uvijek služe svrsi, velikim se dijelom vremenska prognoza postavlja uz pomoć satelita. A to utječe na sve: počevši od poljoprivrednika i trgovaca. Zbog nemanja informacija o vremenu, neki od ljudi koji su bili na letovima već bi stradali u nesrećama, a veliki broj drugih, zbog obustavljenog zračnog prometa, ostao bi zatočen u zračnim lukama diljem svijeta.
Do kraja dana bilo bi sasvim jasno što znači "dan bez satelita": komunikacija, transport, struja i računalni sustavi bili bi ozbiljno ugroženi. Globalno tržište stalo bi s radom, Vlade bi pokušavale riješiti krizu, političari bivali upozoreni da će uskoro lanci hrane biti prekinuti. A kad bi se to sve nastavilo, svaki bi dan bio sve teži.
Srećom, mogućnost za ovaj scenarij nije prevelika budući da bi za njega trebali prestati raditi svi sateliti, piše BBC. Ali, jedno je sigurno, sve što radimo uvelike ovisi o svemirskoj tehnologiji i bez satelita svijet bi bio sasvim drukčije mjesto.

satelit-10102013-625shutter

SATELITI u zemljinoj orbiti nisu nešto o čemu razmišljamo u našoj svakodnevici, a prema članku nedavno objavljenom na BBC-ju, ona bi se uvelike promijenila da oni na jedan dan prestanu raditi. 

Naime, iako toga možda nismo svjesni, ovisimo o svemirskoj tehnologiji koja se nalazi u orbiti našeg planeta, a među izglednim scenarijima za Sudnji dan nalazi se i onaj da bi golema Sunčeva oluja prouzrokovala smetnje u radu satelita, nakon čega bi uslijedili cyber napadi koji djelomično onemogućavaju rad GPS sustava te nakon toga i udarci "svemirskog otpada" koji bi uzrokovali potpuno gašenje satelita.


A kako bi izgledalo da se to jednog dana stvarno dogodi?

 


U 8 sati ujutro još ne bi bilo zamjetnih posljedica. Neke bi stvari prestale funkcionirati odmah, ali za većinu ljudi to bi bili samo omanji problemi. Nestalo bi TV programa, dok bismo na radiju mogli slušati samo lokalne vijesti, budući da one iz ostatka svijeta ne bi stizale.
Prekid vojne komunikacije


Ali, u vanjskom svijetu vrlo bi brzo došlo do velikih problema. Primjerice, negdje u SAD-u nadležni bi izgubili kontakt s dronovima iznad Bliskog istoka. Prekid rada satelita odrezao bi svaku komunikaciju vojnika, brodova, letjelica s nadređenima, što bi značilo da ih je lakše napasti. Bez satelita svjetski vođe izgubili bi međusobni kontakt što bi samo još pospješilo zategnute odnose u svijetu.


Za to vrijeme, negdje iznad Atlantika, tisuće bi putnika gledalo svoje filmove, nesvjesno činjenice da se piloti bore pokušavajući komunicirati s kontrolom leta. Bez satelitskih telefonskih veza brodovi na Arktiku, ribari u Kineskom moru ili humanitarci u Sahari ostali bi odsječeni od ostatka svijeta.
Dolaskom na posao ljudi u svojim uredima u Tokiju, Šangaju, Moskvi, Londonu ili New Yorku imali bi problema u pokušajima komunikacije s kolegama u drugim zemljama. Internet bi još uvijek funkcionirao, ali pozivi ne bi prolazili.


Ovisnost o vremenu
Nekoliko sati kasnije, članovi Vlada diljem svijeta okupili bi se u pokušaju rješavanja krize: cyber napadima na GPS sustav. Što se nas tiče, on nam pomaže u putovanju od točke A do točke B, ali on nije samo visoko precizan atomski sat u svemiru koji prenosi signal natrag na Zemlju. Prijemnici na Zemlji, primjerice oni u vašem automobilu, signale primaju od tri ili više satelita. Uspoređujući vremenski signal iz svemira s vremenom u prijamniku izračunava se koliko je satelit udaljen.
I tu nastaje problem. Naše je društvo postalo ovisno o vremenu i ono ga "drži na okupu" - od kompleksnih novčanih transakcija do protokola zbog kojih internet funkcionira. Kad podaci koji putuju među računalima nisu sinkronizirani, sustavi se počnu rušiti. Bez točnog vremena u opasnosti je svaka mreža koju kontroliraju računala. Što u principu obuhvaća sve.


Kad GPS prestane s radom, pale se back-up sustavi, ali unutar nekoliko sati vrijeme počinje "bježati". Djelić sekunde u Europi u usporedbi s SAD-om, minimalna razlika između Indije i Australije. Cloudovi prestaju raditi, pretrage na webu postaju sporije, internet se počinje rušiti. Do prvih nestanaka struje došlo bi kasnije u danu, s obzirom na to da bi operateri postali preopterećeni. 
U velikim gradovima semafori bi većinom ostajali na crvenom svjetlu. Mobiteli, s kojima bi dotad bilo velikih problema, u potpunosti bi prestali raditi kasno poslijepodne.

Bez vremenske prognoze smo hendikepirani
Do tog vremena prekinut bi bio i zračni promet, a probleme bi počelo stvarati i vrijeme. Naime, iako meteorološki baloni i opservatoriji sa Zemlje još uvijek služe svrsi, velikim se dijelom vremenska prognoza postavlja uz pomoć satelita. A to utječe na sve: počevši od poljoprivrednika i trgovaca. Zbog nemanja informacija o vremenu, neki od ljudi koji su bili na letovima već bi stradali u nesrećama, a veliki broj drugih, zbog obustavljenog zračnog prometa, ostao bi zatočen u zračnim lukama diljem svijeta.
Do kraja dana bilo bi sasvim jasno što znači "dan bez satelita": komunikacija, transport, struja i računalni sustavi bili bi ozbiljno ugroženi. Globalno tržište stalo bi s radom, Vlade bi pokušavale riješiti krizu, političari bivali upozoreni da će uskoro lanci hrane biti prekinuti. A kad bi se to sve nastavilo, svaki bi dan bio sve teži.

Srećom, mogućnost za ovaj scenarij nije prevelika budući da bi za njega trebali prestati raditi svi sateliti, piše BBC. Ali, jedno je sigurno, sve što radimo uvelike ovisi o svemirskoj tehnologiji i bez satelita svijet bi bio sasvim drukčije mjesto.

 

izvor: index.hr

O autoru
Danijel Folnegović
Author: Danijel FolnegovićWebsite: http://fx-files.comEmail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Owner
Danijel Folnegović je oduvijek bio zainteresiran za sve što ima veze s paranormalnim. Zarazio se time tamo davne 1993. gledajući prvu epizodu serije Dosije X. Voli pisati o bilo ćemu zanimljivom od NLO-a, vanzemaljaca, teorija urote, teorije o drevnim vanzemaljcima i nerješenim misterijama. Također, ima strast prema SF serijama i filmovima, ali i nogometu. Pokretač je ove stranice i brine o njenom neometanom radu. Povremeno se pojavljuje kao gost u nekim TV i radio emisijama.
Nedavni članci:

Comments powered by CComment

WMD hosting

wmd dno