Nedjelja 23 Rujan 2018

Pretraga

Blogovi

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

Socijalni kutak

svijet pred globalnim ekonomskim slomom ili je samo varka?

20 Srp 2012

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
rubini.kletva

Dr. PROPAST

Ostvari li se 2013. Roubinijeva kletva, Hrvatskoj nema spasa

Zahvati li doista svijet dogodine savršena globalna oluja, kako predviđa ekonomist Nouriel Roubini, prognozirajući da će biti gore nego 2008., jer smo oružja za borbu s krizom potrošili, ni Hrvatska neće proći lišo. Dapače. Sve što pogodi svijet i blisku nam Europsku uniju prelit će se i preko naših granica. Podne li svjetsko gospodarstvo, neće rasti ni naše koje tavori četvrtu godinu zaredom, dijelom zbog vlastitih slabosti, a jednim dijelom jer su gospodarski partneri iz okruženja također u problemima.

Danas ga pozornije slušaju

- Savršena oluja je uvijek moguća, a procjena vjerojatnosti je druga stvar. Nije bez osnova, vjerojatnost je od 10 do 20 posto, no ovo ne treba shvatiti kao ozbiljan “izračun” nego kao metaforu. Posve je jasno da bi globalna oluja jednakim intenzitetom zahvatila i Hrvatsku. Kao i niz drugih zemalja, mi nemamo “štitove” – kaže nam ekonomski analitičar Velimir Šonje, komentirajući izjave Nouriela Roubinija koji je planetarnu popularnost stekao uspješnim predviđanjem krize koja je 2008. pogodila svijet, zbog čega je zaradio nadimak Dr. Propast.

Tog profesora turskog podrijetla sa Sveučilišta u New Yorku kojem je ova posljednja prognoza jedna od najcrnjih, a proteklih nekoliko godina od kada traje kriza, redovito prognozira loše vrijeme ekonomiji, danas svijet nešto pozornije sluša. Čak i kad ne vjeruje. Kriza se oduljila, problemi u SAD-u i euro-zoni ne jenjavaju, ovih se dana šuška da bi Slovenija, nakon Grčke, Irske, Portugala, Španjolske i Cipra, mogla biti šesta članica euro-zone koja će zatražiti od europskog fonda pomoć od oko tri milijarde eura za banke kojima nedostaje kapitala.

Nouriel Roubini kaže da je pet faktora za savršenu oluju koja bi mogla ugroziti svjetsko gospodarstvo i sve ekonomije. To su: produbljivanje dužničke krize u Europi, sve veći porezi i rezovi u potrošnji koji bi mogli gurnuti američko gospodarstvo u recesiju, usporavanje kineskog rasta, usporavanje rasta gospodarstava u nastajanju te vojni sukob s Iranom. Roubini predviđa da će stvari biti puno gore nego 2008. godine, jer za razliku od tada, nemamo više zečeva koje bismo izvukli iz šešira. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, optimističniji je i ne vjeruje da će se ostvariti ove crne prognoze.

Konvencionalne mjere oporavka

- Ostvari li se taj najgori scenarij, onda će Hrvatska, kao malo i visokozaduženo gospodarstvo, biti teško pogođena. Vjerojatno bismo tada morali posegnuti za aranžmanom s MMF-om, a sigurno bi bile pogođene plaće, standard, zaposlenost, štednja u bankama... Ne vjerujem da će se to dogoditi – ističe Šantić.

Slaže se s Roubinijem da je najveći rizik dužnička kriza u Europi, a misli da nije blistavo ni američkom gospodarstvu. Jer, krajem godine u SAD-u istječu fiskalni poticaji koji čine četiri posto njihova BDP-a, a kako su pred Amerikom izbori, pitanje je hoće li se postići dogovori oko nastavka tih fiskalnih mjera zbog čega bi SAD opet mogao zaroniti u recesiju.

- Istina je da danas manje ima prostora za djelovanje nego u 2008., istrošene su konvencionalne i nekonvencionalne mjere. No, vjerujem da će se u 2013. ipak postići postupan oporavak u svijetu, iako će zaposlenosti za to trebati godine, ako ne i desetljeće – veli Šantić.

SANJA STAPIĆ

Dužnička kriza - veliki uteg euro-zone

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) očekuju da bi euro-zona, nakon recesijske tekuće godine, u 2013. ipak mogla zabilježiti blagi oporavak gospodarstva od 0,3 posto. SAD bi, nakon procijenjenog rasta u 2012. godini od dva posto, tijekom 2013. mogao usporiti s oporavkom na jedan posto.

– Oporavak gospodarstva ne znači nužno rješavanje dužničke krize koja će i dalje biti uteg oporavku euro-zone, ponajprije vidljiv kroz visoku averziju prema riziku, suzdržanost od kreditiranja i ulazaka u nove poslovne aktivnosti. U takvom okruženju, mala i otvorena ekonomija poput Hrvatske zasigurno će osjetiti sve pozitivne i negativne efekte razvoja, ali preduvjet za stvaranje rasta je rješavanje internih slabosti i problema poput niske konkurentnosti, visoke uvozne ovisnosti, rigidnosti tržišta rada, institucionalnih slabosti... – upozoravaju analitičari RBA.

HNB: BDP pada za 1,6 posto

Hrvatsko gospodarstvo ponovno tone u recesiju. Čak i ako se pretpostavi blagi oporavak u drugoj polovini godine, u 2012. očekuje se pad BDP-a od 1,6 posto te nastavak pada zaposlenosti, predviđenja su iz najnovije publikacije “Financijska stabilnost” Hrvatske narodne banke.

U okolnostima ponovnog širenja krize u euro-zoni, pooštrenih uvjeta financiranja na inozemnom i domaćem tržištu te pada izvozne potražnje, domaće gospodarstvo ponovno tone u recesiju. Mogućnosti protucikličkog djelovanja fiskalne i monetarne politike su ograničene, pa gospodarska politika treba biti usmjerena na strukturne reforme kako bi se podigla potencijalna stopa rasta gospodarstva, smatraju analitičari središnje banke.(H)





Preuzeto sa

http://www.slobodnadalmacija.hr







U okolnostima, ponovnog, širenja, krize, u euro-zoni,



WMD hosting

wmd dno

Registracija

Zahvaljujemo Vam na registraciji!