Subota 24 Veljača 2018

Pretraga

Blogovi

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

Business

SRAMOTA,A NAŠE BACAMO

09 Sij 2012

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
jabuka

AKTUALNO Uoči sastanka s ministrom
Luk uvozimo iz Kine, salatu iz Danske, jagode iz Perua - dokad?

U prvih deset mjeseci prošle godine u Hrvatsku je uvezeno hrane za 1,1 milijardu dolara. Od toga je za čak 210 milijuna dolara uvezeno raznog voća. Na godinu pojedemo gotovo 50 tisuća tona uvozne svinjetine. I dok u Europi uvoz prehrambenih proizvoda maksimalno čini osam posto ukupne vrijednosti tržišta hrane, u Hrvatskoj je ta stopa već narasla na oko 40 posto
Novi ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, preuzimanjem nove funkcije dobio je – vruć krumpir. Mnoga su neriješena pitanja u poljoprivrednoj proizvodnji, a zbog neisplaćenih poticaja seljaci već pomalo zagrijavaju svoje traktore i prijete prosvjedima.
Nekad su Slavonija i Baranja imale takvu proizvodnju da su mogle prehraniti cijelu bivšu državu, a danas mnogi proizvođači propadaju. Da nešto ne štima, dokazuju i podaci o uvozu. Hrvatska uvozi luk iz Kine, jabuke s Novog Zelanda, salatu iz Danske, jagode iz Perua...
U prvih deset mjeseci prošle godine u Hrvatsku je uvezeno hrane za 1,1 milijardu dolara. Od toga je za čak 210 milijuna dolara uvezeno raznog voća. Na godinu pojedemo gotovo 50 tisuća tona uvozne svinjetine.
I dok u Europi uvoz prehrambenih proizvoda maksimalno čini osam posto ukupne vrijednosti tržišta hrane, u Hrvatskoj je ta stopa već narasla na oko 40 posto.
Ministar Jakovina danas tvrdi kako mu je cilj da kvalitetna i zdrava hrvatska hrana bude zastupljenija i na policama prodavaonica i u prodajnim prostorima i na našim stolovima. Hoće li uspjeti u svome naumu, tek treba vidjeti. Osim uvođenja reda na tržištu, ministar najavljuje i konačno uvođenja reda u proizvodnji, odnosno isplati poticaja koji, očito je, nemaju nikakav učinak na proizvodnju hrane. Od tri i pol milijarde kuna, koliko država na godinu izdvaja za poticaje, samo se oko 170 milijuna kontrolira. I zato ministar najavljuje strožiju kontrolu davanja poticaja.

 

»Naravno da i poljoprivredni proizvođači od novog ministra očekuju da sredi situaciju. Međutim, kad su poticaji u pitanju, ne bi trebalo odmah donositi neke zaključke i sve proizvođače stavljati u isti 'koš'. Novi ministar sada prijeti kaznama i izbacivanjem iz sustava poticaja, kao da su svi seljaci varali. Treba uvesti reda, to je činjenica, ali ne treba plašiti ljude. Onaj tko se ogriješio o zakon, taj treba odgovarati i tu neka institucije rade svoj posao«, kazao nam je Matija Brlošić, predsjednik Udruge Brazda. Međutim, ističe Brlošić, država treba uvesti reda i u isplate poticaja. Jer, dug države prema seljacima, za poticaje, prešao je dvije milijarde kuna.

»Stanje u hrvatskoj poljoprivredi je jako, jako teško. Nemoguće ga je opisati. Na selu više nema novca. Svi bruje o tim poticajima, kao da seljaci stalno primaju silan novac, a mi ga nismo dobili još ni za jesensku sjetvu iz 2010. godine«, napominje Brlošić.
Dodao je kako prioritet treba biti i taj da država napokon stane na kraj uvozu loše i nekvalitetne hrane. Tako će se domaćim proizvođačima pružiti šansa da svojim proizvodima hrane svoju zemlju. Brine ga, kaže, i najava povećanja PDV-a, jer će, strahuje, to značiti višestruko poskupljenje hrane. Brlošić, naime, smatra kako će povećanje PDV-a od dva posto spretno iskoristiti trgovci koji će cijene proizvodima povisiti sigurno za 10 posto što će se onda loše odraziti na potrošače čija je kupovna moć već ionako vrlo slaba.

Sličnog je mišljenja i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić, koji upozorava kako će povišenje stope PDV-a narušiti ionako loš standard građana.
»Očekujemo da se u Hrvatskoj počnu primjenjivati i neki dobri europski zakoni, te da se uvede diferencirana stopa PDV-a na hranu. Smatramo da bi ona trebala iznositi između pet i deset posto«, predlaže Grivičić. I on tvrdi kako je hrvatsko selo u očaju i totalnoj besparici te da je stoga nužno osigurati što hitniju isplatu poticaja.

Jesenska sjetva obavljena je bez kune poticaja. Ministarstvo mora poticaje isplatiti prije početka proljetne sjetve, jer bez poticaja selo i poljoprivreda ne mogu funkcionirati«, kaže Grivičić te dodaje kako će ministru dati punu potporu u obračunu s onima koji kradu poticaje, jer oni koji ne žive od poljoprivrede i kradu poticaje štete ugledu poljoprivrednika.
U velikim problemima su i mljekari, a osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak ističe kako posebno zabrinjava to što je u posljednjih pet godina u Hrvatskoj nestalo čak 36.000 proizvođača mlijeka.
»Prije pet godina imali smo 50.000 proizvođača mlijeka, a danas ih je 14.000«, kaže Kraljičak te upozorava kako će ih biti i manje ako se nastavi slijepo provoditi neke propise koji više štete poljoprivrednicima nego što im koriste.
Pritom je mislio na sporni pravilnik o suzbijanju leukoze zbog čega veterinarski inspektori posljednjih dana odvode na klanje brojne krave sa slavonskih farmi. Kraljičak predlaže da se pokrene pitanje izmjene Pravilnika o suzbijanju leukoze kako ne bi došlo do potpunog uništenja mliječnog fonda. A kao posebnu mjeru predlaže da se na godinu dana prolongira izlučivanje u stajama u kojima ima manje od pet posto zaraženih goveda.
Naime, leukoza nije opasna za ljude ni ako konzumiraju mlijeko i meso zaraženih životinja, a pravilnik je donesen samo zato kako bi Hrvatska dobila certifikat za izvoz domaćeg mlijeka i junica, te kako bi naša zemlja bila proglašena zemljom slobodnom od leukoze.
»No to je apsurdno. Spomenuti je pravilnik još jedna u nizu loše donesenih odluka, pogotovo kad znamo da Hrvatska nema junica za izvoz, te da nemamo dovoljno mlijeka ni za 50 posto vlastitih potreba, a kamoli za izvoz«, tvrdi Milan Kosanović, tajnik Udruge proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije.
Danas u Osječko-baranjskoj županiji, kaže Kosanović, ima 1300 proizvođača mlijeka, a na čak 162 gospodarstva otkriveno je 600 grla zaraženih leukozom.

»Naša Udruga poštuje zakone. No u rješavanje zaraženih grla trebalo je ići postupno, a ne 'preko noći'. Isto tako tražimo da se svim proizvođačima mlijeka hitno namiri šteta kako bi mogli nastaviti proizvodnju. Proizvođači ne traže novac za zaklana grla, oni žele nova grla kako bi mogli nastaviti s proizvodnjom. Ako se ne namiri šteta što prije, mnoga će gospodarstva zatvoriti svoja vrata, jer im se odvoze krave i smanjuje im se proizvodnja, a s time i prihodi, pa nisu u mogućnosti podmirivati kredite«, napominje Kosanović. Navodi primjer jednog proizvođača iz Šaptinovaca kojemu su zaražena grla odvedena prije 60 dana i do danas nije dobio nikakvu odštetu.
Nezadovoljni su i cijenama za naknadu štete, koje su prema parametrima Povjerenstva za isplatu mjerodavnog ministarstva od 4500 do 17.000 kuna. Međutim, danas jedna junica na tržištu stoji 25.000 kuna, pa će ih sve ovo, kažu mljekari, baciti na koljena.
Svi proizvođači, i ratari i stočari, očekuju hitan sastanak s novim ministrom. Očekuju da će biti pozvani već sljedećeg tjedna kad će pokušati naći zajednički jezik za navedene probleme - od poticaja, preko uvoza hrane i PDV-a na hranu, pa sve do problema nastalog suzbijanjem leukoze kako bi se spriječilo daljnje propadanje poljoprivredne proizvodnje i hrvatskog sela.

Autor
Maja SAJLER GARMAZ

http://www.vjesnik.hr/

 

 


Svi proizvođači, i ratari i stočari, očekuju hitan, sastanak, s novim ministrom


WMD hosting

wmd dno

Registracija

Zahvaljujemo Vam na registraciji!